U područjima smanjenog utjecaja na okoliš identificiran je potencijal više od 25 GW vjetroelektrana na moru koje bi RH u sljedećem desetljeću mogle pretvoriti u važnog europskog igrača u sektoru obnovljivih izvora energije.

Utvrdila je to jučer predstavljena studija “Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj”, inače prva u RH sa sveobuhvatnim pristupom obrade svih važnih segmenata za obnovljive izvore energije na moru.

Izradu su pokrenuli Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Zona niskog utjecaja
“Kako bi se povećala europska energetska sigurnost u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju Hrvatska bi potencijal na moru trebala iskoristiti što prije”, naglasila je direktorica EBRD-a za srednju Europu Victoria Zinchuk.

Za realizaciju tog ogromnog potencijala, te s obzirom na činjenicu da je u EU trenutačno 30 GW ukupno instaliranog kapaciteta vjetroelektrana fiksiranih za morsko dno, potrebno je, prema Zinchuk, uključiti sve dionike te provesti regulatorne reforme i omogućiti ulaganja. EBRD je tu spreman pružiti potporu u tehničkom i financijskom obliku.

Razvoj obnovljivih izvora energije na moru ovisi o nizu čimbenika, a ova je studija identificirala više od 29.000 km2 raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru. To uključuje područja za vjetroelektrane (vjetroelektrane na moru i plutajuće vjetroelektrane) i za plutajuće fotonaponske elektrane.

U zoni niskog utjecaja u sjevernom Jadranu, identificirano morsko područje moglo bi primiti potencijalno 25 GW kapaciteta vjetroelektrana na moru.

To identificirano morsko područje najpoželjnija je opcija jer ima najmanji utjecaj na okoliš te najmanji vizualni utjecaj. Ako bi se to proširilo na zone srednjeg utjecaja, potencijalni kapacitet vjetroelektrana na moru povećava se za dodatnih 32 GW.

Središnji i južni dio Jadrana imaju više od 26.000 km2 raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru. Zbog veće dubine mora ovo je područje poželjno za plutajuće vjetroelektrane i plutajuće fotonaponske elektrane.

No, kako bi se pokrenuo razvoj obnovljivih izvora energije na moru, postoji niz točaka koje Vlada mora inicirati. Direktorica OIEH Maja Pokrovac istaknula je i da je povećanje OIE na moru moguće iskoristiti za rast nacionalnog gospodarstva.

Nužna daljnja istraživanja
“Brojne hrvatske tvrtke već su ostvarile suradnju sa znanstvenom i akademskom zajednicom na području proizvodnje opreme, instalacija i drugih komponenti za OIE na kopnu.

U budućnosti bi se sektor i brodogradnje mogao povezati s razvojem OIE na moru jer brodogradilišta imaju proizvodne kapacitete koji mogu podržati gradnju i montažu vjetroagregata na moru. Da bi OIE na moru dosegli puni zamah i učinkovitost, potrebno je provoditi daljnja istraživanja i razvoj inovacija.”