Pliva je dobitnik Zlatnog ključa za najboljeg velikog izvoznika u 2022. godini. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, najveće domaće farmaceutske kompanije te jedne od najvećih u regiji koja 90% prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, rekao je da je ponosan na nagradu jer je 2022. “s velikim rastom troškova bila izazovna godina”.

“Ova nagrada nam je obaveza da nastavimo s dokazivanjem da hrvatska poduzeća mogu biti pouzdan partner širom svijeta”, rekao je Furjan.

Klubu najboljih izvoznika, kao najbolji srednji izvoznik, pridružila se tvrtka AquafilCRO iz Oroslavja koja je lider u proizvodnji poliamida PA6, a 99% prihoda ostvaruje iz izvoza.

Najbolji obrtnik-izvoznik
Za najboljeg malog i srednje izvoznika nagrađen je Photomath, kompanija koja je ove godine prodana Googleu, dok je za najinovativnijeg izvoznika nagrađena Klimaoprema, poznati domaći proizvođač rješenja za ventilaciju i klimatizaciju.

Nagrada Zlatni ključ za najboljeg obrtnika izvoznika, koju Hrvatski izvoznici (HIZ) dodjeljuju već 16. godina u sklopu Konvencije Hrvatskih izvoznika, dodijeljena je Stjepanu Severu i njegovom obrtu Metalac – Sever.

Napraviti dobre rezultate u 2022. niti jednom izvozniku nije bilo lako jer su godini obilježili rast cijena energenata, inflacija… U takvim okolnostima lani smo ostvarili deficit na tekućem računu bilance plaćanja od 0,2% BDP – (izvoz je iznosio 41 milijardu eura, a uvoz 43 milijarde).

Izvoznici su, rekla je Marijana Ivanov, glavna ekonomistica HIZ-a s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, doprinjeli s 0,9% rastu domaćeg BDP-a koji je u 2022. iznosio 6,2%. Ivanov je upozorila da je struktura našeg izvoza i dalje loša, kao i naša kruta orijentacija na europsko tržište na koje odlazi 68% roba i usluga (najviše u Italiju, Sloveniju, Njemačku i Austriju).

U susjednu BiH i Srbiju odlazi 15-ak posto, a u cijelu Aziju tek 1,45%. Taj izvoz u Aziju, naime, trebali smo bi povećati, ističe se, a kako je rekao Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika, čak 70% ovogodišnjeg rasta doći će iz Azije, pa o važnosti otvaranja i tog dijela svijeta ne treba govoriti.

Baković je istaknuo i da se ulazak u EU pozitivno odrazio na hrvatski izvoz, posebno roba, koji je danas triput veći nego što je bio 2012. Važno nam je, naravno, i tržište regije u koje izvozimo robe u vrijednosti od 5 milijardi eura. “No, cilj nam je da budemo još bolji”, istaknuo je Baković.

Četiri velika trenda
Biti bolji, doduše, neće biti lako jer su vremena izazovna, a predsjednik Hrvatskih izvoznika ističe da je kriza previše, ali su ujedno i prilike koje izvoznici itekako znaju iskoristiti jer im je u opisu posla da budu spremni i usredotočeni. A trenutačno su na djelu, kaže Baković, četiri velika svjetska trenda, ujedno i uzročnici svih kriza: Klimatske promjene, demografija, polarizacija, odnosno sve jači sukob SAD-a i Kine, te posljednji – nove tehnologije.

Uza sve izazove koji se izravno ili neizravno odražavaju i na Hrvatsku, imamo i vlastite, autentične probleme. To je, rekao je Baković, niska produktivnost, a u posljednje vrijeme i odlazak mladih ljudi, posebno visokokvalificirani. A upravo izvoznici, smatra Baković, mogu biti dio rješenja tog gorućeg problema.

“Izvoznici mladima mogu ponuditi upravo ono što oni traže – svijet i širi kontekst. Naši su mladi stručnjaci kao rakete te su spremni poletjeti visoko. Mi im to moramo ponuditi”, poručuje Baković.

Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, izvoznicima je poručio da predstavljaju vitalan i dinamičan segment gospodarstva, a da Vlada čini sve da Hrvatska učini privlačnijom ulagačkom destinacijom. Kaže i da će u 2023. ukinuti više od 130 milijuna eura parafiskalnih nameta.

Potpisana je i Deklaracija Hrvatskih izvoznika, a u kojoj kažu da oporezivanje profita smanjuje investicijski potencijal poduzeća zbog čega je “primjereno oporezivati dobit uz umanjenje za ono što se reinvestira”. Također, pozivaju na definiranje nove industrijske strategije Hrvatske.