I ta je pomno čuvana tajna napokon razotrivena; dojučerašnji mandatar Andrej Plenković objavio je imena HDZ-ovih mininistara koji bi uz Mostovu ministarsku četvorku trebali iznijeti program rada nove Vlade koji je šef HDZ-a jučer predstavio u Saboru. Uz poneko iznenađenje ili rošade nadležnosti, većina imena se ipak već vrtjela u javnosti kao najizglednija za pojedine resore.

To vrijedi i za nekoliko gospodarskih koja će voditi Zdravko Marić, Martina Dalić, Tomislav Ćorić, ali i Goran Marić koji je nakon raznih križaljki u kojima se “rotirao” na ministarsku listu uvršten u zadnji čas, i to kao ministar bez portfelja. No, u koordinacijskim nadležnostima njegov “resor” pod sobom bi trebao imati i upravljanje državnom imovinom (DUUDI), što je nesumnjivo gospodarski važno područje.

Kako bilo, posebice kad je riječ o trojki “s portfeljom”, formiranje nove Vlade zacijelo neće biti poticajno za rasprave u smislu pripadnosti različitim “ekonomskim školama” i  kompetencijama. Obrazovanost se nikome od četvorke ne može osporiti. Zdravko Marić i Martina Dalić kroz dosadašnje su angažmane u izvršnoj vlasti sakupili usto i mnogo iskustva u radu i funkcioniranju državne uprave i političkih procesa. Tomislava Ćorića s Ekonomskog fakulteta tek čeka stjecanje te vrste iskustava, kao i uhodavanje u resor rada i mirovinskog sustava te aktualne projekte u njemu.

Većina ekonomista i predstavnika poslovne zajednice vezano uz formiranje Vlade u prvom redu ističe kako se nema vremena za “sto dana mira” te očekuju da bez oklijevanja krene u provedbu reformi koje će omogućiti snažniji i dugoročniji gospodarski rast. Dobri poznavatelji funkcioniranja izvršne vlasti ističu kako je ključno pitanje hoće li se kompetencije i energija novih ministara u gospodarskim resorima Vlade u konačnici “zbrajati” ili “rasipati”. A to već nije tako jednostavna jednadžba, dodaju.

Hoće li spomenuti ministri funkcionirati kao tim? Mnogi, primjerice, Gorana Marića vide kao svojevrsnu opoziciju ili barem “kontrolora” procesa (naročito oko upravljanja državnom imovinom i kompanijama) koji je zapravo na pola puta između HDZ-a i Mosta.

No, neki kao mogući kamen smutnje potenciraju i činjenicu da je Zdravko Marić samo koji dan prije predstavljanja članova Vlade figurirao i za mjesto podpredsjednika Vlade, koje mu je na kraju izmaklo. Ukratko, smatraju ga na neki način i (djelomičnim) gubitnikom završnih križaljki, sugerirajući da bi imao razloga osjećati se i pomalo iskorišteno. Usto, kažu, ne bi baš stavili ruku u vatru da Dalić dijeli stavove oko porezne reforme u dijelu poreznog rasterećenja, što je pak projekt iza kojega ponajprije stoji Zdravko Marić.

Ostaje nadati se da će se takve interpretacije pokazati tek spekulacijama, jer u suprotnom polazišta za usku suradnju i kvalitetnu koordinaciju ne bi baš bila sjajna.
Kako bilo, novi mandat za dosadašnjeg ministra financija Zdravka Marića svakako ne ide u red iznenađenja. Ministarstvo kojem je bio na čelu bilo je, uz Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, jedna od najsvjetlijih točaka bivše vlade. Osim toga, odradio je velik komad posla u proteklim izborima; od izrade porezne reforme koja je HDZ-u bila praktično glavni predizborni adut, pa do sudjelovanja u kreiranju gospodarskog programa i, konačno, solidnog broja osvojenih preferencijalnih glasova kojima je pridonio ukupnom rezultatu.

Premda se Martina Dalić, nekadašnja ministrica financija, a prethodno i državna tajnica i voditeljica državnog ureda za strategiju te članica pregovaračkog tima u procesu pridruživanja EU, neko vrijeme bila isključila iz političkog života, ni njezin povratak u politiku i izvršnu vlast zapravo nije iznenađenje. To prije što je s Plenkovićem surađivala još u vrijeme pregovaračkih procesa s EU, a s njegovim se prethodnikom Tomislavom Karamarkom zbog neslaganja oko “ekonomske politike i načina upravljanja ekonomijom” razišla.

Uz funkciju ministrice gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva Plenković joj je odlučio povjeriti i mjesto podpredsjednice Vlade čime dobiva i ulogu koordinatora gospodarskih resora. S jedne strane, nakon izvlačenja energetike iz Ministarstva gospodarstva, ostatak tog resora zacijelo je ocijenjen kao preuzak prostor za Dalić; njezino područje interesa je znatno šire. Osim dosadašnjih funkcija, tome u prilog govori i činjenica da je nedugo uoči napuštanja HDZ-a i politike u Saboru inicirala paket zakonskih prijedloga vezanih uz sustav plaća i nagrađivanja zaposlenih u državnom sektoru.

“Moj će zadatak biti koordiniranje ekonomskih resora, da imamo bolje fokusiranu i konsolidiranu ekonomsku politiku. Spremna sam uložiti svu svoju energiju. Od ministarstva gospodarstva želim da postane mjesto gdje poduzetnici mogu iznijeti svoje probleme i gdje će se rješavati sve ono što usporava i zaustavlja investicije u Hrvatskoj”, rekla je u utorak Dalić najavljujući i povratak u stranku.

Predstavljajući glavne odrednice Programa rada Vlade Plenković je kao temeljne ciljeve za razdoblje od iduće četiri godine naveo upravo ključne ekonomske izazove. Prema tom programu, ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost četiri su temeljna cilja nove Vlade. Među važnijim planovima u programu se ističe i izrada bilance nacionalnog bogatstva i Strategije nacionalnog održivog razvoja. “Sljedećih dvanaest mjeseci ključni su za pokretanje promjena i za razvojni skok koji je Hrvatskoj nužno potreban”, također je jedan od važnijih naglasaka Programa. Taj je ujedno na tragu poruka koje novoj Vladi stižu iz redova poslodavaca. Jer, održive i veće stope gospodarskog rasta neće biti moguće bez dubokih reformi.

Rast koji sada ostvarujemo je pozitivan, ali nedovoljan i uvelike ovisan o vanjskim okolnostima, poručuju. One su trenutno povoljne, ali reforme i treba  provoditi u takvu ambijentu, a ne s njima opet čekati nepovoljno okruženje. Sve to novi ministri znaju. Ali u tome ni dosad nije bio problem.