Govoreći na 19. konvenciji hrvatskih izvoznika o značaju koji oni imaju za hrvatsko gospodarstvo, premijer Andrej Plenković istaknuo je da te tvrtke zapošljavaju više od 50% svih zaposlenih u RH, ostvaruju više od 60% investicija te 77% svih ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i 57% dobiti.

“Vi ste kičma hrvatskoga gospodarstva. Želimo da pridonesete našem međunarodnom pozicioniranju, gospodarskom rastu, većoj zaposlenosti i kvaliteti života građana. Radeći za svoje kompanije i za sebe, pridonosite Hrvatskoj koja je danas puno snažnija nego što je bila, sposobnija nositi se s mnogim krizama i izazovima i direktno utjecati svojim položajem na brojne međunarodne procese”, poručio je Plenković.

Probuđena ‘ljepotica’
Uz Konvenciju, održana je i 17. dodjela nagrade “Zlatni ključ” najboljim izvoznicima u 2023., a predsjednik Vlade uručio je nagradu u kategoriji Najbolji veliki izvoznik. Pripala je tvrtki Končar – distributivni i specijalni transformatori d.d. U kategoriji srednjih izvoznika najbolji je bio DOK-ING, dok je Porsche Digital Croatia proglašen najboljim u kategoriji mali&mikro izvoznici. Metalac Sever proglašen je najboljim obrtikom-izvoznikom, a JGL najinovativnijim izvoznikom. Nagrade “Zlatni ključ” dodijeljene su u ukupno 20 kategorija.

Govoreći o značaju koji izvoznici imaju na hrvatsko gospodarstvo, predsjednik Vlade naglasio je i promijenjeni međunarodni položaj Hrvatske koja je danas članica i Schengenskog prostora, europodručja i Europskog stabilizacijskom mehanizma, a na proljeće 2026. će se pridružiti i OECD-u, jedinoj preostaloj važnoj organizaciji čija članica tek trebamo postati.

“S tim trenutkom mi smo kao država riješili sve svoje strateške nacionalne ciljeve o međunarodnom pozicioniranju”, poručio je te naveo i da država ima dovoljno fiskalnog prostora i snage da u krizama djeluje zaštitnički prema građanima i gospodarstvu kao jedini akter koji to može.

“To su temelji zbog kojih smo mogli ostvarivati ovako dobar rast u vremenima krize”, rekao je premijer Plenković podsjetivši na kontinuirani rast BDP-a, uz iznimku 2020. godine zbog posljedica Covid krize. Projekcije rasta hrvatskog BDP-a za ovu su godinu između 3 i 3,5%, dok je prosječni rast na razini Unije je na 1%. Plenković je uvjeren da će Hrvatska do kraja mandata ove Vlade Hrvatska, nastavi li rasti, dosegnuti prosjek razvijenosti EU između 80 i 82%.

Premijer je spomenuo i brojne programe i mjere kojima Vlada potiče hrvatske izvoznike. “Veliki, transformativni proces koji smo vodili zadnjih nekoliko godina pridonio je vašoj poziciji u unutar hrvatske i u međunarodnim aktivnostima”, kazao je premijer Plenković.

Posebnu pažnju Vlada je posvetila dinamiziranju tržišta kapitala, naglasio je premijer kazavši da je to godinama bila jedna od “uspavanih ljepotica” u kontekstu hrvatskoga gospodarstva. Stoga je potezima poput izdavanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa za građane i institucionalne investitore Vlada malo “prodrmala” to tržište. Građani i investitori su pokazali povjerenje u državnu ekonomsku i fiskalnu politiku, naglasio je Plenković, ulažući do sada četiri milijarde eura u državne vrijednosnice.

Razgovori s EIB-om
Govoreći o Programu Vlade u kompliciranom međunarodnom kontekstu, premijer Plenković je naglasio kako o prepoznaje sve globalne trendove, a ima na umu i doprinos konkurentnosti europskome gospodarstvu.

“Trima velikim prioritetima – demografskoj revitalizaciji, dekarbonizaciji i digitalnoj transformaciji, dan je i institucionalni značaj u Hrvatskoj kroz novi ustroj ministarstava”, istaknuo je u govoru Plenković navodeći da će se kroz razgovore s Europskom investicijskom bankom pokušati postići da i oni usmjere svoje investiranje upravo onako kako državama članicama danas treba.

Naglasivši da su poslovni rezultati hrvatskih izvoznika sjajni i snaže Hrvatsku u gospodarskom smislu, poručio je da će ih Vlada i dalje podupirati i dodao da taj osnaženi međunarodni položaj u konačnici ima za cilj pomoći hrvatskom gospodarstvu.