Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da je Hrvatska jedina od preostalih članica EU izvan eurozone, koja je ispunila sve kriterije za članstvo u europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, istaknuvši da je time ostvaren jedan od strateških ciljeva Vlade.

eurozona

Kuna odlazi u povijest: Evo koji će biti zadnji dan kad ćemo je koristiti

Nakon sastanka s izvršnim potpredsjednikom Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdisom Dombrovskisom, Plenković je rekao da su danas bili u prilici čuti ocjene Europske komisije o njihovom izvješću o konvergenciji, koje se odnosi na Hrvatsku i ostale zemlje koje još nisu u europodručju.

“Ovako pozitivno izvješće za Hrvatsku je jako dobro, budući da smo prema kriterijima, koji su jednaki za sve, jedina država koja ispunjava kriterije za članstvo u europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”, izjavio je Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima, kojoj su između ostalih nazočili i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Europska komisija u srijedu je predstavila izvješće o konvergenciji te je potvrdila da je Hrvatska jedina od promatranih država članica koja ispunjava sve kriterije nominalne konvergencije, kao i da je hrvatsko zakonodavstvo u cijelosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o funkcioniranju EU te sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

Slijedom toga Europska komisija je zaključila da je Hrvatska spremna uvesti euro 1. siječnja 2023.te će tako postati dvadeseta država članica europodručja.

“Posebno važno je da Hrvatska ispunjava kriterij stabilnosti cijena. Vidjeli ste da je prosječna inflacija tijekom 12 mjeseci do travnja ove godine bila 4,7 posto, a referentna vrijednost bila je 4,9 posto, dakle bili smo u okviru tog kriterija”, rekao je Plenković.

Isto tako, bitnim je istaknuo da je Hrvatska dobila potvrdu od Europske središnje banke dobila da je ispod mastriškog kriterija o proračunskom manjku od 3 posto BDP-a.

“Hrvatska više nema makroekonomskih ravnoteža i u cijelom tom paketu naših napora, od odgovornog upravljanja javnim financijama, izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, dizanja kreditnog rejtinga na razinu investicijskog, činjenice da smo proveli sve reforme koje su bile na stolu nakon ulaska u europski tečajni mehanizam i bankovnu uniju na vrijeme, u skladu s akcijskim planom, govori o tome da je Hrvatska kroz provođenje strategije za uvođenje eura ostvarila jedan od temeljnih političkih ciljeva u mandatima naše dvije Vlade”, kazao je Plenković, podsjetivši da su ta dva temeljna cilja – ulazak u europodručje i šengenski prostor.

Vijeće EU će konačne odluke o uvođenju eura u Hrvatskoj donijeti u prvoj polovici srpnja, nakon rasprave na sastancima Euroskupine, Vijeća ministara EU za ekonomske i financijske poslove te Europskog vijeća, a čemu će prethoditi mišljenja Europskog parlamenta i Europske središnje banke.

Plenković je zahvalio brojnim akterima koji su Hrvatskoj pomogli na putu prema europodručju, pa tako i Dombrovskisu i njegovom timu, kao i predsjednicama Europske središnje banke i Europske komisije – Christine Lagarde i Ursuli von der Leyen.

No, istaknuo je da je ta pomoć došla na temelju postignuća. “Ovdje nema ikakvog popusta i “gledanja kroz prste”. Sve što danas dolazi na dnevni red je zarađeno i zasluženo reformskim procesima i naporima koje smo ulagali”, poručio je predsjednik Vlade.

Plenković: Javno prozvati “lovce u mutnom”

Podsjetio je da od 5. rujna postoji obaveza dvojnog iskazivanja cijena, istaknuvši da će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, udruge za zaštitu potrošača, uz posebnu ulogu i HGK i HUP-a, a vjeruje i medija, pratiti situaciju s cijenama kako u razdoblju zamjene kune eurom ne bi došlo do neopravdanog povećavanja cijena.

Plenković očekuje da svi akteri u društvu budu vođeni načelom “poštenog prelaska na euro”, pri čemu monitoring od strane gore navedenih treba biti “detaljan, precizan, pa i oštar”.

“Svi moraju pratiti da nema ‘lovaca u mutnom’, a ako ih ima onda ih treba javno prozvati. Načela konkurencije i tržišnog gospodarstva trebala bi učiniti svoje, da oni koji žele profitirati budu jasno imenovani i obilježeni i da se to ne događa”, poručio je Plenković.

Potpredsjednik Komisije Dombrovskis je poručio da će ulazak u eurozonu donijeti opipljive koristi za hrvatsko gospodarstvo.

Čestitao je hrvatskom vodstvu i građanima na “impresivnom postignuću”, ocijenivši da jučer objavljeno izvješće Komisije i ECB-a označava “povijesni trenutak” za Hrvatsku, a također i za eurozonu.

Između ostalog, istaknuo je i ambicioznu provedbu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), temeljenog na instrumentu EU slijedeće generacije, koji će Hrvatskoj poslužiti za daljnje rješavanje ključnih gospodarskih i institucionalnih izazova.

Ministar financija Zdravko Marić je istaknuo da je po pitanju uvođenja eura pred Hrvatskom još jako puno posla, pa tako i onog tehničko-operativnog, što uključuje adekvatnu opskrbu i predopskrbu gotovim novcem banaka, Fine i Hrvatske pošte, tu je i posredna predopskrba trgovačkih društava, a kako bi svi bili spremni od 1. siječnja realizirati sve transakcije u eurima.

Plenković: Ulazak i u Schengen s 1. siječnjem 2023.

Na novinarsku konstataciju da se prilikom njegovog jučerašnjeg posjeta Njemačkoj nije mogla čuti jasna potpora njemačkog kancelara Olafa Scholza za ulazak Hrvatske u Schengen, Plenković je odgovorio da postoji “vrlo jasna potpora”.

“Njemačka stoji iza Hrvatske u potpunosti kada je riječ o Schengenu”, ustvrdio je Plenković, podsjetivši da je Hrvatska po pitanju ulaska u Schengen od Komisije dva puta dobila “vrlo pozitivnu ocjenu” o ispunjenju svih kriterija.

Plenković je rekao da se očekuje da Francuska kao predsjedateljica tijekom ovog mjeseca stavi na razinu Vijeća EU-a nacrt odluke o Hrvatskoj.

Naposljetku, cilj je da Hrvatska uđe i u Schengen, kao i u eurpodoručje, s 1. siječnjem iduće godine. “I to će se tako i dogoditi”, istaknuo je predsjednik Vlade.