Premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu SDP-ovom Peđi Grbinu, kojeg je zanimalo kada će moratorij na kredite postati obveza za banke i hoće li se produžili moratorij na ovrhe, kako nije realno beskrajno otpisivati obveze, jer se krediti i računi moraju plaćati.

“Obveze koje građani i pravne osobe preuzimaju moraju se ispunjavati, znači ne može biti nekih otpisa privatno ili preuzetih obaveza beskrajno, to jednostavno nije realno”, kazao je Plenković u Saboru tijekom aktualno prijepodneva.

“Trebaju se plaćati računi i krediti, ne može država baš reći velika je globalna kriza i sad nitko više ništa ne može plaćati”, dodao je. Naveo je da su iz Vlade poduzeli aktivnosti prema bankama te s javnim bilježnicima razgovaraju o tome kako građanima olakšati situaciju.

“U krizi dati novac za plaće da, ali zaboraviti sve privatne obveze koje ljudi preuzimaju jednostavno nije realno”, rekao je Plenković na što mu je Grbin uzvratio kako je licemjerno kad docira građanima koji su ostali bez posla ili nisu dobili sezonski posao koji su očekivali.

Plenković protiv teza koje kreiraju paniku u ekonomskom i financijskom smislu

Premijer je podsjetio da je na dan 31. kolovoza u Hrvatskoj bilo više zaposlenih nego prije epidemije koronavirusa. “Protivim se tezama onih koji kreiraju paniku u ekonomskom i financijskom smislu kad je Vlada pravodobno poduzela mjere da ne dođe do većeg gubitka radnih mjesta i rasta nezaposlenosti”, rekao je.

Poduzetim mjerama za očuvanje radnih mjesta pohvalio se i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, najavivši i daljnje mjere primjerice za mikropoduzetnike te za financiranje kraćeg radnog vremena.

Sandru Benčić (Možemo), vezao za aferu vjetroelektrana, zanimalo je da li je ministar Tomislav Ćorić imao kontakte s investitorima, s Josipom Rimac i bivšim pomoćnikom ministra Domagojem Validžićem prije ukidanja rješenja. Time je investitor oslobođen obveze provedbe ocjene prihvatljivost projekta i omogućen mu je status povlaštenog proizvođača energije.

Ćorić razgovarao s investitorima za projekt vjetroelektrane, ne i s Rimac

Ćorić je potvrdio da se sastajao s investitorima, ali negira da je o tome razgovarao s Josipom Rimac, dok je za Validžića kazao da nije sudjelovao u donošenju tog rješenja.

Benčić je ocijenila kako iz njegova odgovora proizlazi da se sastajao s investitorom te obzirom da je taj sastanak bio s odvjetnicima, da je podlegao pritisku prijetnji investicijskim tužbama.

“Vaše postupanje ukidanja rješenja koštalo je hrvatske građene više od milijardu i 200 milijuna kuna u narednih 14 godina”, naglasila je.

SDP-ova Sabina Glasovac upitala je Plenkovića oko slučaja zapošljavanja u školi u Zagvozdu. prozvavši ga da ne želi preuzeti odgovornost te boriti se protiv nepotizma i zlouporabe položaja u školama. “Vidite li vi potencijalni nepotizam, zlouporabu položaja i ovlasti. Što ćete napraviti kako bi riješili pitanje zapošljavanja u školama”, upitala je premijera.

On je odgovorio kako ne zna detalje o tom slučaju, ali da mu ne djeluje “baš normalno i uobičajeno”, te da nije jednostavno s pozicije Vlade i ministra znanosti i obrazovanja imati uvid u sve detalje natječaja u gradovima i općinama.

“Elegantno migoljite od stvari koje se tiču vaše odgovornosti i ne želite preuzeti odgovornost. Nešto je trulo u državi Danskoj, a na vama je da maknete tu trulu jabuku, samo je pitanje želite li to”, poručila mu je Glasovac.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, odgovarajući na upit Maria Kapulice (HDZ) o ilegalnim migracijama, složio se da je to jedan od najvećih izazova za Hrvatsku.

Policija u 2020. spriječila više od 16 tisuća ilegalnih ulazaka u RH

Ove godine policija je spriječila više od 16 tisuća ilegalnih ulazaka u Hrvatsku, podneseno je 406 kaznenih prijava za 374 osobe koje su sudjelovale u organiziranju ilegalnog ulaska i prelazaka preko Hrvatske, naveo je Božinović i dodao da je policija dosad uhitila više od 2000 organizatora, od kojih su 30 posto hrvatski državljani.

Ministrica turizma Nikolina Brnjac pohvalila se dobrim turistički rezultatima u vrijeme epidemije koronavirusa. Rezultati su dobri, posebice u srpnju i kolovozu, kumulativno smo ostvarili 53 posto prometa u odnosu na prošlu godinu, kazala je.

Istaknula je i kako su smještajni kapaciteti bili zadovoljavajuće popunjeni te da je sezona bila izuzetno dobra jer se na vrijeme počelo s epidemiološkim mjerama i olakšao dolazak turista u Hrvatsku.