S jednakom zebnjom praćen je jučer razvoj događanja i najnovija preslagivanja na hrvatskoj političkoj sceni i sve ozbiljnija vojna sigurnosna kriza u koju vuku potezi ruskog predsjednika Vladimira Putina.

U svojoj Vladi Andrej Plenković na mjestu ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nakon Darka Horvata, uhićenog prije nekoliko dana, želio je vidjeti Stjepana Čuraja, predsjednika HNS-a i trenutno državnog tajnika u Ministarstvu financija, no to nije prošlo kod koalicijskih partnera, a navodno i dijela vladajuće stranke.

Čuraj je pravnik i činjenica da nema reference koje bi bile poželjne za čelnu poziciju građevinskog resora pokrenula je žustre rasprave oko namjere premijera da ga pozicionira na tako važno mjesto, netom nakon što je od Europske komisije Hrvatskoj omogućeno dodatnih godinu dana za iskoristi raspoloživi fond za obnovu potresima stradalih područja.

Dodatno je Čuraju teret činjenica da je bio u Stožeru za obnovu, koji nije uspio nametnuti dinamiku za taj veliki posao, a ne manje mu se zamjera i to što je u valu posljednjih propitkivanja karaktera političara i korištenja povlastica koja im pokriva državni proračun i njegovo ime iskrsnulo na toj neslavnoj listi, zbog velikih troškova za najam stana.

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković definitivno želi izbjeći prijevremene izbore, no najnovijim kardiranjem koje se odvija “pod povećalom”, po svemu sudeći neće iskoristiti priliku za “clean start” i uvođenje posve novih, neokaljanih ljudi iz struke.

Otvoreno je još uvijek i pitanje kakve će, ako će biti primoran za promjene i na nekim drugim pozicijama u Vladi, biti daljnje posljedice za funkcioniranje Vlade i drugih državnih tijela.

Hoće li s poljuljanim kredibilitetom moći izgurati mandat do kraja i hoće li nakon svega doći do poremećaja na nižim razinama kod donošenja odluka, neka su od pitanja koja se čuje i iz političkih, analitičkih, pa i gospodarskih redova.

Sve to, nažalost, događa se usred zaoštravanja odnosa i sve ozbiljnije krize u koju s priznavanjem dviju separatističkih regija u Ukrajini vodi Rusija, a koja će se neminovno preliti i na hrvatsko gospodarstvo.

Ne samo da će izglednim sankcijama Rusiji, najavljenima iz zapadnih zemalja prema ruskim bankama i kompanijama, ponovno zapeti robna razmjena, koja je lani prelazila 5 milijardi kuna, nego će se posljedice i neizravno osjetiti, kroz porast cijena nafte i plina koji će uslijediti zatvaranjem pristupa ruskim sirovinama i njihovim nabavljanjem na drugim tržištima.

Nove sankcije, koje bi u slučaju EU trebale biti slične onima iz 2014. nakon aneksije Krima, osjetit će se i preko poslovanja sa zemljama članicama koje imaju veliku trgovinsku razmjenu s Rusijom, poput Njemačke, jednog od najvažnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera.

Na pomolu je, dakle, nova globalna vojna i gospodarska kriza, a ni aktualni potresi kroz koje prolazimo zbog poskupljenja struje i plina i prijetnja inflacije još nisu zaključeni, interventne mjere koje su iz Vlade najavljene prema građanima i poduzetnicima stupit će na snagu s 1. travnjem.

U tim uvjetima, unutarnje političke krize i nepovjerenje u sustav i ljude postaje nešto što je najmanje poželjno.

“Živimo između nepredvidivih stvari, a predvidivost je preduvjet stabilnosti, koja je neminovna za uspješno poslovanje”, kratko je prokomentirao mučne i neizvjesne prilike u kojima se trenutno odvija gospodarski život glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić.