Na početku konferencije za novinare premijer je podsjetio na učinke do sada poduzetih mjera.

“Dosad smo prema HZZ-u isplatili 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta, uz to, kad se pridodaju doprinosi, dolazimo do preko 10 milijardi kuna. To je ono što smo učinili dosad”, rekao je premijer.

Naveo je da je cilj da se nove mjere pojednostave te da se obuhvati širi krug korisnika. Ukupan trošak novih mjera trebao bi biti između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj je očuvanje radnih mjesta. Mjera se primjenjuje od 1. listopada do kraja godine.

Prva mjera – sraćivanje radnog vremena

Idemo na 70 posto, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju.U tjednu koji traje 5 dana netko može raditi dan i pol, a ta tri pol dana nadokanit će država.

Druga mjera – povećanje i stupnjevanje potpora

Maksimalna mjesečna potpora po radniku raste sa 2000 na 2800 kuna po radniku.

Uvodi se stupnjevanje potpore sukladno stopi pada prometa. 2000 kuna za pad prometa od 40 posto. Raste s obzirom na pad prometa. Tako će ona rasti do 4000 kuna po radniku ide za pad prometa od 60 posto na više.

Korisnici potpore oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj bazi, nego se uspoređuje pad prometa u 2. i 3. kvartalu s prometom u 2. i 3. kvartalu 2019. na taj način omogućujese stjecanje realnije slike pada prometa u pojedinim djelatnostima.

“Ostavljamo iznimku za sektor kojima je rad ograničen odlukama stožera, poput usluga hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec na mjesec ili ovo s kvartalima”, pojasnio je Plenković.