Premijer Andrej Plenković u utorak je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta kazao da Hrvatska, premda još nije članica eurozone, želi pridonositi daljnjem razvoju Ekonomske i monetarne unije i uvesti euro što je moguće prije.

"U lipnju 2017. Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (…) Pridruživanje eurozoni strateški je cilj Hrvatske", kazao je Plenković. Prema njegovim riječima, Hrvatska već ispunjava skoro sve kriterije za uvođenje eura te je "cilj ulazak u tečajni mehanizam ERM II što prije". 

Plenković je kazao da svi europski ciljevi, politike i ambicije zahtijevaju odgovarajuća financijska sredstva te istaknuo da u planiranju Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) treba poći od toga kakvu EU želimo, istaknuvši više prioritetnih pitanja, od gospodarskog rasta do sigurnosti te istraživanja i financija.

"Za mene je to Europska unija koja osigurava gospodarski rast i razvoj svojih članica, koja je globalno konkurentna, u kojoj raste zaposlenost, posebno mladih", kazao je Plenković.

Spomenuo je potom i kohezijsku politiku koja potiče uravnotežen razvoj članica i regija.
"Za mene je to i sigurnost, tj. Unija koja pruža sigurnost svojima građanima, štiti svoje vanjske granice i sposobna je odgovoriti na sve sigurnosne ugroze, ali i Unija koja ulaže u obrazovanje, kulturu i stvaralaštvo te se prilagođava suvremenim izazovima i digitalnoj ekonomiji", rekao je premijer.
Govoreći o financijama, Plenković priželjkuje Uniju koja je financijski stabilna, održiva i koja je sposobna građane zaštititi od mogućih financijskih kriza vodeći i se pritom načelima solidarnosti.
 "Unija također mora biti politički akter u globalnom upravljanju, s obrambenim sposobnostima, promotor slobodne trgovine, lider u razvojnoj pomoći i zaštiti okoliša i borbi protiv klimatskih promjena", kazao je premijrer u govoru eurozastupnicima.

Podsjetio je zastupnike EP-a na trnovit put hrvatskog naroda koji je, nažalost, "bio suočen s ratom te danas tim više cijeni mir".

"Ne tako davno demokracija je bila tek daleka težnja, dok danas živimo europske vrijednosti i slobode. Jasno se sjećamo što znači nemati iste prilike za gospodarski i socijalni razvoj, slobodu kretanja, razmjenu studenata ili tehnoloških inovacija.
Iz tog razloga danas jasno shvaćamo svu dodanu vrijednost i prednosti koje nam donosi članstvo u EU", kazao je premijer u dijelu govora o dobrobiti članstva u Uniji.

Govorećo o putu Hrvatske u EU, kazao je da je zemlja na kraju 20. stoljeća u srcu Europe bila prisiljeni braniti svoju slobodu od vojne agresije.

"Opsada i razaranje Vukovara, prvog europskog grada uništenog nakon Drugog svjetskog rata, bombardiranje srednjovjekovnog Dubrovnika, tisuće ubijenih, ranjenih, te stotine tisuća raseljenih, trajno su obilježili to bolno razdoblje.U ratu koji je završio 1995. Hrvatska je pretrpjela štete koje su dosegle 150% od predratnog BDP-a, što je za naše gospodarstvo 20 puta više od štete koju su 2011. Japanu nanijeli strašni cunami i potres", kazao je pokušavajući zastupnicima dočarati razmjere "usporavanja društvene i gospodarske preobrazbe Hrvatske".

"Zbog svega navedenog izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u Europsku uniju 2013., a ne 2004. Trebalo je proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila, duboko promijenila i razvila", istaknuo je premijer i dodao da uz napore vlade i pozitivne učinke članstva u EU nastavlja raditi na  "pro-europskom programu, aktivno promišljajući budućnost Europske unije".

Zaključio je da Hrvatska danas jasno shvaća svu dodanu vrijednost i prednosti koje nam donosi članstvo u EU.