– Ovo je četvrti put da smo u Koprivnici. Zahvaljujem predsjednici uprave Podravke, gospođi Dalić, što možemo ovdje razgovarati o hrvatskom gospodarstvu i budućnosti Hrvatske. Ova konferencija nastala je godinu dana nakon one prve velike konferencije HKT, na poticaj Marina Pucara, tadašnjeg predsjednika Podravke, koji je izrazio želju da zajedno s gospodarstvenicima uoči pripreme Vladina budžeta razgovaramo o poreznom rasterećenju i svemu što gospodarstvo želi i očekuje da Vlada učini kad je riječ o tome. Četiri godine su iza nas, u kojima je bilo mnogo dobrih zaključaka koji su i provedeni – kazao je u uvodu Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

– Kad smo prvi puta 2017. godine organizirali ovu konferenciju situacija u svijetu bila je znatno drugačija. Svijet se mijenja nevjerojatnom brzinom, a danas ga je zahvatila pandemija dok se Hrvatska mora nositi i s posljedicama potresa. Prilagodba danas u gospodarstvu, društvu, medijima i politici mora biti brza, ispravna i točna. Danas raspravljamo o perspektivama Hrvatske u sljedećim godinama, a cilj HKT je bio pogled u budućnost. Strategija što učiniti da ovo društvo bude ugodnije za život – naglasio je Klarić.

Okupljenima se potom obratio premijer Andrej Plenković.

– Prošlogodišnja konferencija bila je u okolnostima pandemije koronavirusa. Vlada je tada odigrala svoju najsnažniju kartu opravdavši svoju ulogu. U najvećoj krizi Vlada je stala iza privatnog sektora, radnika te smo u najvećoj krizi očuvali radna mjesta i likvidnost naših poduzeća. Omogućili smo da Hrvatska zadrži financijsku stabilnost te oporavak gospodarstva – kazao je te dodao: – Prije koronakrize odgovorno smo upravljali javnim financijama, smanjivali javni dug; ostvarili proračunski višak te ispunjavali kriterije za uključivanje Hrvatske u euro područje. Zahvaljujući tome zadržali smo najbitniji element, a to je povjerenje. Vjerovale su nam i međunarodne institucije, financijske institucije, agencije i financijska tržišta. Rekli su ‘oni znaju kud idu, vjerujemo ovoj ekipi, vjerujemo njihovom planu’. To je bio ključ uz povjerenje i političku stabilnost koju smo osigurali na izborima.

– Smatramo da će nam perspektiva biti uvjetovana sa sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, svjedočimo porastu cijena hrane i energije. To su ozbiljna upozorenja i sistemske prijetnje na koje ćemo morati pronaći odgovore. Jedan od odgovora na to je ubrzati zelenu i digitalnu transformaciju gospodarstva, ulaganja u nove tehnologije koristeći izdašna europska sredstva koja smo već i osigurali uslijed ove krize. Premijer je kazao da smo u pogledu makroekonomskih pokazatelja u fazi da na temelju drugoga kvartala i dobrih prognoza Europske komisije može se reći da Hrvatska ide prema gospodarskom rastu koji bi mogao dosegnuti sedam posto.

Po pitanju tržišta rada, premijer je kazao da 2021. imamo više osiguranika prije krize te da je stopa nezaposlenosti na 7,4 posto, a stopa zaposlenosti na 66,9 posto.

– Podigli smo stopu zaposlenosti, spustili stopu nezaposlenosti – kazao je premijer.

Kazao je i da rastu plaće, investicije, da su stvoreni uvjeti da turistička sezona bude iznad svih očekivanja.

– Prosječna plaća u lipnju 7175 kuna, što je povećanje od 27% u odnosu na početak mandata, odnosno 1533 kune više, naglasio je premijer. Istaknuo je kako rastu i investicije, da su bili stvoreni uvjeti za uspješnu turističku sezonu te kako se s optimizmom gleda na rast BDP-a u ovoj godini. Govoreći o reformama i ulaganjima ua oporavak, premijer je kazao da je Vlada provela niz poreznih i administrativnih rasterećenja.

– Taj trend će se nastaviti – kazao je te rekao da je Hrvatska zbog fiskalnog kapaciteta imala snage dobro reagirati na krizu. Premijer je kazao i da je Hrvatska od EK dobila gotovo najviše europskih sredstava te da je važno da ih se iskoristi. Kazao je i da je ulazak u euro područje sidro kojem Hrvatska teži. Premijer je kazao da glasovi o tome da ne treba još ući u euro područje dolaze od onih koji nemaju veze s procesom europske integracije.

– Treba ovu temu iznijeti u javnost čak i radikalizirati da vidimo tko se za što zalažu – kazao je premijer te pobrojao koristi od ulaska u euro zonu. Dodao je da treba osvijestiti ono što je dobro po pitanju te teme i shvatiti da imamo kontrolne mehanizme, pogotovo kada je riječ o cijenama.  Naglasio je kako će Hrvatska iskoristiti ogromna EU sredstva.

– To je financijska injekcija kakvu nikad dosad nismo imali i zato često govorimo da je ovo generacijska prilika za nas, rekao je Plenković.  Rekao je i kako je državu Covid koštao 35 milijardi kuna, što nepredviđenih troškova, što smanjenih prihoda. – To su ogromni novci za državni proračun. Mi smo još imali 2 potresa. Svi imaju Covid, a mi imamo puta 4 troškove Covida u Hrvatskoj, rekao je Plenković.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Premijer je kazao i da je cilj bio da 2023. prosječna plaća u Hrvatskoj dosegne 1000 eura.

– To nikada nismo imali, a to nam je tu, to bi trebalo koincidirati s članstvom u euro području. To je plan kojeg imamo i mislim da će se sigurno ostvariti – kazao je.  Rekao je i da će ići s mjerom da mladim osobama koje imaju poslovne ideje osiguraju 130 tisuća kuna za samozapošljavanje te da će nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima i štititi radnike.  Premijer je kazao da će se ulagati i u istraživanja i razvoj, 5 milijardi kuna u inovacije, poduzetništvo, digitalnu transformaciju. Kazao je i da se projekt Slavonija pokazao bitan te da se po uzoru na to ide u projekt Sjever. – 15 milijardi kuna bit će alocirano za županije sjevera – kazao je te dodao da sličan projekt ide za Dalmatinsku zagoru, Liku, Banovinu i Gorski kotar.