Otkako je početkom 2021. Zakonom o strancima uveden fleksibilan model zapošljavanja stranaca u Hrvatskoj, broj izdanih dozvola za boravak i rad radnika trećih zemalja u snažnom je porastu.

Iako broj izdanih dozvola tijekom godine nije isto što i broj onih koji stvarno rade u RH (i za koje se uplaćuju doprinosi), rastući uvoz radne snage i uočene slabosti postojeće regulacije, ali i činjenica da je Hrvatska lani pristupila schengenskom prostoru, zahtjevaju nove prilagodbe propisa.

Tako je jučer u javno savjetovanje upućen prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima, koje pak donose i neke novine koje proizlaze iz strategije za demografsku revitalizaciju i “uravnotežene mobilnosti stanovništva” kao jednog od njezinih ciljeva.

Osim odredaba kojima se dodatno olakšava zapošljavanje i povećava zaštita stranih radnika, zakonski prijedlog definira i neke nove obveze i postupke u cilju sprječavanja zlouporaba (npr. fiktivnih poslodavaca) i općenito migracijskih rizika.

Najčešće samo privremeno
Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a to su uglavnom ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija i koji u Hrvatskoj najčešće borave privremeno. No, promjenama zakona omogućit će se i izdavanje “plave karte” osobama koje svoje vještine dokazuju radnim iskustvom u ICT sektoru. Za tu kategoriju predviđena je i fleksibilnija promjena poslodavaca. Isto tako, posebna ciljna skupina u novim zakonskim rješenjima, kao i u migracijskoj politici, su hrvatski iseljenici i njihovi potomci kojima bi buduća pravila igre trebala olakšati povratak.

Kako su prilikom jučerašnjeg predstavljanja zakonskih izmjena u Nacionalnoj sveučiličšnoj knjižnici istaknuli resorni ministri Davor Božinović i Marin Piletić, posljednjih godina i tu je vidljiv rast interesa koji je potaknut članstvom u EU i rastom privlačnosti Hrvatske. Primjerice, od 2017. kad je hrvatsko državljanstvo zatražilo i dobilo 349 iseljenika i njihovih potomaka, prošle godine zabilježeno ih je gotovo 5200, kaže Božinović.

Kad je riječ o prevladavajućim useljavanjima i dozvolama za strane radnike iz trećih zemalja, među važnijim konkretnim novostima su, primjerice, uvođenje obveze dokaza kompetencija i za deficitarna zanimanja (ne samo ona za koja se provodi test tržišta rada) Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Tu su i novi omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika pri traženju dozvola te produljenje trajanja dozvola za sezonske poslove sa šest na devet mjeseci. Novitet je i uvođenje zadužnica (u visini jedne bruto plaće) kojima bi se trebalo osigurati da poslodavci preuzimaju odgovornost za radnike za koje su tražili dozvole, a u međuvremenu ocijenili da im zapravo ne trebaju.

U sklopu poboljšanja integracije stranih radnika uvodi se pak model vaučera za učenje hrvatskog jezika odnosno sufinanciranje tih troškova, pri čemu se udjel sufinanciranja (od 50 do 30%) određuje prema veličini poduzetnika.

Prema predloženim zakonskim izmjenama, po novom će se uspostaviti i minimalni standardi smještaja u slučajevima kad ga poslodavci osiguravaju za uvezene radnike.

Weber pozdravila izmjene
Kako je istaknuo ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, smanjuju se i administrativni postupci te će biti olakšane promjene zanimanja i poslodavca, a dodatni rad također će biti uređen sukadno zakonu o radu.

Uz ostalo, naglasio je i da su izmjenama određeni omjeri prema kojima u nedeficitarnim zanimanjima mora biti najmanje 16 posto hrvatskih radnika, a osam posto za deficitarna.

U funkciji dodatne zaštite stranih radnika je i novitet vezan uz dopušteno vrijeme nezaposlenosti ako im prestane ugovor. Taj će rok trajati 60 dana tijekom kojeg će imati važeću dozvolu i mogu naći novi posao. Dio novih propisa vezan je i uz rješenja usmjerena na zadržavanje stranaca koji su završili studij u Hrvatskoj kroz olakšane uvjete za stjecanje stalnog boravka. U cilju zaštite obitelji, pak, stranim radnicima koji imaju maloljetno dijete (par s radnim dozvolama ili samohrani roditelj) omogućit će se “spajanje” obitelji.

Predstavlanju zakonskih izmjena nazočili su i socijalni parneri Vlade, tj. predstavnici poslodavaca i sindikata koji su izrazili zadovoljstvo uključivanjem u postupak izmjena zakona. Irena Weber je u ime HUP-a pozdravila sve izmjene u smjeru zaštite radnika. A što se tiče novih ograničenja i procedura za poslodavce kao što je ograničenje broja zahtjeva ili uvođenje instituta zadužnice, intenciju predlagatelja zakona smatra razumljivom, kaže, ali će se pratiti utjecaj tih izmjena na terenu i po potrebi komunicirati probleme.