Preko platformi u Hrvatskoj radi 7791 fizička osoba. Svi oni rade putem tri platforme koje surađuju s čak 878 agregatora.

Podaci Ministarstva rada, a koje Poslovni dnevnik prvi objavljuje, pokazuju da velika većina platformskih radnika, njih čak 95 posto (7468), svoju plaću zarađuje putem ugovora o radu sklopljenih s agregatorom, koji su zapravo posrednici između radnika i digitalnih platformi.

Tek 484 osoba za platforme radi putem obrta ili tvrtke, odnosno kao samozaposleni. Ostatak suradnji odnosi se na studente, učenike i ugovore o djelu.

Čeka se još jedan upis
Svi ovi podaci, koji daju pregled kakvo je stanje na tržištu rada nastalom dolaskom digitalnih platformi, proizlaze iz Registra digitalnih radnih platformi i agregatora koji je dio informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada (sustav JEER). Taj JEER nastao je kako bi država lakše mogla pratiti rad putem digitalnih platformi.

Ipak, gore izneseni podaci nisu potpuni. Iz Ministarstva rada napominju da u Hrvatskoj djeluju četiri velike digitalne radne platforme, no četvrta se još nije upisala u Registar.

“Podaci četvrte platforme spremni su za unos u sustav, no kako je preduvjet tome registracija same platforme, a ta platforma trenutačno rješava pravne preduvjete za registraciju, očekuje se skora integracija svih velikih digitalnih radnih platformi sa sustavom JEER”, kažu iz nadležnog ministarstva.

Gdje je zapelo mjesec i pol dana od stupanja na snagu odredbi Zakona prema kojima platforma mora biti upisana u Registar da bi mogla legalno obavljati djelatnost, te o kojoj je točno platformi riječ, iz Ministarstva nisu odgovorili. Napominju samo da su prema prijelaznoj odredbi Zakona o radu “platforme dužne svoje poslovanje uskladiti s novim zakonskim odredbama do 1. srpnja ove godine”.

Koje su točno platforme u Registru nismo uspjeli doznati, no poznato je da na domaćem tržištu djeluju Uber, Bolt, Glovo i Wolt. Nismo uspjeli doznati niti koliko u prosjeku radnih sati rade platformski radnici, budući da registracija platformi još traje.

Zbog toga, kažu iz Ministarstva, trenutačni podaci nisu prikaz stvarnog stanja, pa ih neće niti komunicirati. Stvarni će broj platformskih radnika, kada podaci budu potpuni, vjerojatno biti veći, kao što će biti veći i broj agregatora. No vjerojatno ne bitno.

Stvarnost vs. percepcija
Službeni podaci oko broja platformskih radnika tako bitno odudaraju od pretpostavki i percepcije koja se vezala uz platformski rad u Hrvatskoj. Pretpostavljalo se da putem platformi radi oko 40 tisuća ljudi, a ispada da ih je daleko manje – nešto više od osam tisuća (7791 fizička osoba + 484 samozaposlenih).

Također, napominju iz ministarstva, neke fizičke osobe imaju sklopljene ugovore o radu s više agregatora, a i pojedini samozaposleni surađuju s više platformi. To znači da je trenutna brojka platformskih radnika još manja.

“S obzirom na trenutno dostupne brojke iz sustava JEER, a u usporedbi s drugim europskim zemljama, držimo da se ne radi o značajnom broju osoba angažiranih u novom obliku zapošljavanja i rada, no prave procjene mogu se napraviti tek kada se izvrši registracija i unesu podaci svih digitalnih radnih platformi”, ističu iz Ministarstva.

Dodaju pritom da vjeruju da će zakonsko rješenje koje je na snagu stupilo početkom godine, a koje podrazumijeva praćenje platformskog rada putem informacijskog sustava koji je za 2,5 milijuna eura izradio APIS IT, “pridonijeti osiguravanju dostojanstvenih uvjeta rada platformskih radnika uz istovremeno podupiranje održivog rasta digitalnih radnih platformi”.

U EU-u, kažu podaci Europske komisije, djeluje 500 digitalnih radnih platformi koje ostvaruju prihode od 20 milijardi eura i za koje radi više od 28 milijuna ljudi. Oko 55 posto platformskih radnika zarađuje po satu manje od zakonski propisane minimalne plaće. Koliko u Hrvatskoj po satu platformski radnici zarađuju još nije poznato.