Nije mi normalno da radnosposobni ljudi prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje odbijaju poslove u poljoprivredi, posebno u ovoj situaciji. Očito je lakše primati naknadu iz državnog proračuna nego raditi i biti plaćen za sezonski rad poljoprivrednika”, oštro je o problemu manjka radnika uoči berbe jagoda nedavno istupio gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić.

U međuvremenu je problem riješen i 80-ak tamošnjih jagodara (kao i u ostatku Hrvatske) osiguralo je dovoljno sezonaca. Ponajprije među onima koji su ostali bez sezonskog angažmana u turizmu ili drugih opcija zbog ograničenja kretanja uzrokovanih koronavirusom…

Berba jagoda je samo jedna od najaktualnijih “niša” u pogledu potreba za sezonskom radnom snagom, tu su i plastenici s povrćem, a idućih mjeseci i voćnjaci i plantaže povrća. Nakon što su mjerama Vlade i Ministarstva poljoprivrede osigurana sredstva za sjetvu, propusnice za poljoprivrednike ili isplata poticaja, a u lancu opskrbe hranom osiguran otkup proizvoda, domaći poljoprivrednici kao ključni problem sad uglavnom ističu nedostatak radne snage.

Prema timu stručnjaka Smartera, savjetničke kuće za agro biznis, realno je pretpostaviti da će ih i ove godine trebati oko 15.000. Potenciranje problema radne snage u pandemiji nije naša specifičnost, kao ni isticanje važnosti vlastite poljoprivredne proizvodnje.

U većim EU zemljama danas se govori i o “poljoprivrednom patriotizmu”. Manjak sezonskih radnika u Francuskoj se procjenjuje na oko 200.000, zbog zatvaranja granica ne mogu računati na one iz Maroka, Tunisa i Španjolske. U Njemačkoj se manjak procjenjuje na oko 300 tisuća, a Vlada je najavila i specijalne avionske transfere sezonaca iz bazena iz kojih ih obično crpe (najviše iz Rumunjske).

Uz procjene koliko Hrvatskoj treba tih radnika, stručnjaci Smartera u analizi su ponudili i odgovor gdje ih je i kako moguće pronaći. Ističu da je preko tzv. vaučera u 2019. angažirano 14.190 sezonaca u poljoprivredi, za 1530 poslodavaca. Budući da se poljoprivredne površine ne povećavaju niti se bitno mijenja struktura proizvodnje (moguće je tek da se dio ratarskih povšina zamijeni povrćem), izgledno je da će i potrebe za ljudima biti slične kao lani, kad je sezonac prosječno radio 21,6 dana.

“Osim onih koji rade preko vaučera u Hrvatskoj ima i dosta onih koji su prijavljeni, ali i koji rade na crno pa je ukupni broj i četiri do pet puta veći”, kaže Miroslav Kuskunović, član Smarterova tima, procjenjujući da sigurno premašuje 50.000.

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj u ožujku i prvoj polovici travnja narastao je za 30.000 osoba, a u evidenciji HZZ-a je 4528 nezaposlenih poljoprivredne struke, različitih zanimanja. U ukupnom broju najviše je onih sa srednjm školom pa proizlazi da na HZZ-u imamo dovoljan bazen nezaposlenih za sezonske poslove u poljoprivredi, zaključuje se u analizi.

Kako se nezaposleni vrlo teško odlučuju za poljoprivredu, morat će se pronaći način da ih se motivira za takav rad.

“HZZ bi mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se svi koji mogu i žele mogli prijaviti i raditi u sezoni koja dolazi. To ne bi smjelo utjecati na ostala prava koja ostvaruju kroz oblike socijalne pomoći jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od svojih prava“, smatraju u Smarteru.