Proizvodnjom plastičnih vrećica u Hrvatskoj se bavi 100-tinjak tvrtki s gotovo 2000 zaposlenih koje bi mogle doći u probleme ako naša zemlja striktno primijeni EU direktivu vezanu uz smanjenje uporabe plastičnih vrećica.

U Bruxellesu nisu uspjeli postići kompromis, pa je odlučeno da će svaka zemlja samostalno odlučiti kako zakonski regulirati tu problematiku. Inicijalni je prijedlog bio ograničiti uporabu najtanijih vrećica, onih od 10 mikrona, jer je u pravilu riječ o jednokratnom proizvodu koji se nakon uporabe baca. Hrvatska gospodarska komora (HGK) uspjela je izlobirati da se granica u pregovorima postavi na 15 mikrona, dok ekoudruge smatraju da bi se zabrana trebala odnositi na sve vrećice tanje od 50 mikrona.

Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK, ističe da će nova regulativa utjecati na smanjenje proizvodnje plastičnih vrećica, koja je u Hrvatskoj značajna i čak 60 posto se izvozi. U HGK procjenjuju da vrećice ispod 50 mikrona (qm) čine više od 50 posto ukupne proizvodnje u nas. "Razlog je u potražnji kupaca, koji žele što tanje vrećice, uglavnom zbog niže cijene. Do prije pet godina na hrvatskom tržištu nisu postojale vrećice tanje od 50 mikrona, dok se danas njihova debljina kreće od 35, 40, 45 do 48. To je i jedan od osnovnih razloga zašto su proizvođači tražili da se Direktivom definicija višekratnih vrećica definira kao vrećica debljine veće od 35 mikrona", navodi Pehnec Pavlović. 

Proizvodnja udvostručena
U posljednjih je pet godina proizvodnja PVC vrećica u Hrvatskoj udvostručena. Iz HGK objašnjavaju kako je jedan od važnih razloga predložene izmjene EU direktive vrlo visok uvoz laganih plastičnih vrećica u EU iz azijskih zemalja, pretežno Kine, čak 70 posto. Davor Ujlaki, zamjenik direktora tvrtke Muraplast iz Kotoribe, inače jednog od najvećih domaćih proizvođača PVC vrećica s više od 160 zaposelnih, smatra da prijedlog Direktive ima velike rupe i previše nepoznanica. "Nema jasne definicije što je višestruka vrećica, a što jednokratna. Debljina vrećica pada stalno zbog razvoja tehnologije i novih materijala. Direktiva želi EU zaštititi od kineskih tankih vrećica i pretpostavlja da Kinezi nemaju tehnologiju za izradu višekratnih vrećica", naglašava Ujlaki. 

Previše nepoznanica
Dodaje da je utjecaj jednokatnih vrećica na okoliš beznačajan, ali loše definiran. "Svaki scenarij smanjenja potrošnje jednokratnih vrećica predviđa gubitak radnih mjesta, ali veliki proizvođači višestrukih vrećica će pritom više zaraditi. Zapravo svako smanjenje ide na štetu malim poduzećima i u korist velikih. Direktiva čak predviđa da će se time smanjiti impulzivna kupnja u malim dućanima. Koliko je dokument površan, pokazuje i činjenica da se tu spominje da samo 250-300 poduzeća proizvodi vrećice u Europi, a samo u Hrvatskoj ih ima 100-tinjak", ističe Ujlaki. 

Svjetski su modeli različiti

Od potpune zabrane preko poreza do novčanih kazni 

U svijetu ne postoji jedinstven odnos prema plastičnim vrećicama u maloprodaji. Mnoge države i gradovi kao što su San Francisco, Los Angeles i Mexico City, Italija, Izrael, Kanada, Južna Afrika, Irska, Ruanda, Somalija, Tanzanija, Kenija, Uganda, pojedini gradovi u Indiji, Kini, Belgiji, Švicarskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj problemu su doskočili potpunom zabranom plastičnih vrećica, uvođenjem poreza ili novčanih kazni za njihovu upotrebu.