Ekonomska politika u pravilu nije tema koja je u fokusu hrvatskog predsjednika, no objava predizbornoga programa HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarević pokrenula je i poklanjanje veće pozornosti pitanju ekonomskog razvoja u kampanjama koje počinju za Pantovčak. Aktualni predsjednik Ivo Josipović uvjeren je u to da će ekonomske reforme pokrenuti ustavne promjene koje predlaže, a reagirao je i upozorenjem o štetnosti poruka K. Grabar Kitarović za hrvatske tvrtke i gospodarske interese Hrvatske.

Što ste točno mislili pod time da nastup vaše protukandidatkinje u njezinoj predsjedničkoj kampanji gospodarski šteti Hrvatskoj na regionalnom planu?
Njezina defanzivna, zapravo preplašena regionalna politika, koja trpi od predrasuda prošlosti, nije prihvatljiva. Hrvatska mora biti predvodnik artikuliranja i kreiranja politike EU prema zemljama u jugoistočnoj Europi. To je u najboljem interesu naše sigurnosti i gospodarskog razvoja. Vodeći političari u EU i u razvijenom svijetu imaju, uz obaveze obrane institucija i pravila demokracije, prvenstvenu zadaću podržavati kompanije koje stvaraju radna mjesta i nose tehnološki razvoj. Nije im zadaća podizati sebi rejting tako da fantaziraju o neprijateljima politike tzv. regiona. Gospođa Angela Merkel najveći je promotor njemačkog gospodarstva, David Cameron britanskoga. U Dubrovniku sam u sklopu inicijative Brdo Brijuni okupio sve predsjednike s prostora jugoistočne Europe, stotinu vodećih kompanija, sve medije, s ciljem promocije projekata koji koriste našem gospodarstvu. Prisutnost kancelarke Merkel u Dubrovniku pokazala se presudnom za projekt LNG na Krku. Taj je regionalni projekt vrijedan 600 milijuna eura. Upravo je ovih dana objavljeno da će Europska komisija s 4,9 milijuna eura bespovratno financirati izradu tehničke dokumentacije za terminal. Naravno, regionalni projekti koriste i našim susjedima, jer to je put do dogovora i podrške sredstvima iz EU fondova. Što o iskrenosti naših namjera može misliti Europa? Čim su predstavnici EU zemalja ljetos odletjeli iz Dubrovnika, krenula je u našoj državi, za potrebe političke kampanje, proizvodnja priča o opasnosti od regije.

To je šteta o kojoj ste govorili?
Da, to je samo dio štete. Jer ti projekti znače i priliku i potrebu za razvojem novih obrazovnih profila. Oni znače i stjecanje vrijednih iskustava koja moraju dodatno ojačati ulogu Hrvatske u regiji kao nezaobilaznog razvojnog partnera, kako za EU, tako i za države regije. Prema izračunu Gravity indexa, postoji snažan potencijal rasta naše ekonomije u smjeru Mediterana, središnje i jugoistočne Europe. Ovi projekti dio su dugoročne projekcije našega gospodarskog razvoja. To su shvatile i naše vodeće kompanije. Osvajanja stranih tržišta predvodi naš "Triple A", koji čine Agrokor, Adris i Atlantic. Agrokor je napravio pravi pothvat preuzimanjem Mercatora i prerastao je u istinsku multinacionalnu kompaniju koja je sada na radaru svjetskog kapitala i investitora. Tek će se u idućim godinama vidjeti koliko je taj potez bilo dragocjen za Hrvatsku, ali i za Agrokor, kojem je naše tržište odavno postalo premalo. Adris je odavno prisutan na nekoliko tržišta regije. Atlantic je napravio veliku akviziciju s Droga Kolinskom, a upravo je dovršeno i preuzimanje srbijanskoga branda Foodland. Znam da postoje dodatni planovi za širenje u regiji, posebno u financijskoj industriji, koje priprema Adris. Ako uspiju u tome, a spreman sam učiniti sve što je moguće da im dam podršku, stvorit će ponovo kičmu financijske industrije u Hrvatskoj koja je otišla u strane ruke rasprodajom gotovo svih banaka. Tu su i Vindija, Podravka, Lura, Croatia osiguranje, koji će sada u Adrisovu  većinskom vlasništvu tek postati predator, Pevec i deseci drugih hrvatskih kompanija koje su ostvarile gotovo milijardu eura investicija u regionalne ekonomije. To su predstavnici snažne Hrvatske koja se ne boji međunarodne konkurencije, koja investira, zapošljava, istražuje i inovira. Razmišlja li netko što znači u takvoj situaciji, kad je Hrvatska najveći investitor na jugoistoku Europe, podgrijavati atmosferu sukoba i nepovjerenja u regiji? Tragika te priče je što znam da je to samo za potrebe kampanje. Vjerujem da gospođa Grabar Kitarović u svom sustavu vrijednosti nema konflikte, homofobiju i nacionalna neprijateljstva. Ali, napravit će se šteta, jer ponekad nema samo tako nazad kad se zapale vatre. Zato, molim, čuvajmo dostojanstvo kampanje i čuvajmo naše kompanije i napore hrvatskih gospodarstvenika.  

No, činjenica je da imamo neriješenih otvorenih pitanja sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Znači, ne smatrate da bi se Hrvatska trebala prema Srbiji i ostalim zemljama regije odnositi kao što se Slovenija ponašala prema Hrvatskoj za vrijeme pristupnih pregovora?
Hrvatska mora biti predvodnik regionalne politike EU. Slovenija je shvatila da je metoda dogovora bolja od metode nametanja uvjeta upravo zbog istih povijesnih i gospodarskih razloga o kojima govorim. Premijerka Jadranka Kosor dala je golem doprinos nalaženju rješenja zajedno s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom.  Kod nas je usklađivanje boja njihove odjeće bilo važnije od povijesnog dogovora koji je postignut u tom dijelu mog mandata.  No, usklađeni su temelji za budućnost. Danas su Slovenija i Hrvatska veliki partneri u regiji, u EU i u gospodarskoj zoni. Svi ste vidjeli što radimo kroz skup u Dubrovniku. Dakle, kako ćete biti predvodnik ako postavljate ultimatume? Naravno, to znači u potpunosti podržavati politiku EU da se prva otvaraju poglavlja koja traže vladavinu prava, neovisnost sudstva, slobodu medija poput poglavlja 23 i 24. i da se ta poglavlja zadnja zatvaraju. Dakle, nema popusta u zahtjevima za demokratskim standardima koje nismo ni mi dobili. 

Što ste kao predsjednik RH u ovom mandatu učinili na gospodarskom planu, posebice na regionalnom gospodarskom planu?
Bio sam faktor stabilnosti u zemlji. Promovirao sam stabilnost i politički dogovor. To je uvijek prvi i najvažniji cilj, osim ako ne mislite trgovati oružjem. Promovirao sam hrvatsku investicijsku politiku u svijetu i regiji. 

Ustavne promjene, kako tvrdite, uvjet su za provedbu ekonomskih reformi. Na koji način? Znači li to da se reforme ne mogu provesti bez reforme Ustava?
Ustavne promjene uvjet su za provedbu ekonomskih reformi. Bez reforme države, administracije, uprave, pa dijelom i pravosuđa, neće biti nikakva ekonomskog oporavka, ni pomaka. Naravno da paralelno treba misliti kako privući investitore, što s poljoprivredom, turizmom i industrijom, kako implementirati doktrinu održivoga razvoja i cirkularnog gospodarstva. Posebno kako u novoj konstelaciji međunarodnih odnosa učiniti da nam energetika postane veliki gospodarski zamašnjak. No, komparativne studije strukturnih reformi u svijetu jasno pokazuju gdje je početak i kako se počinje. Gdje je glavno leglo političkih otpora ekonomskim promijenama. Pogledajte primjere Poljske, Danske, Estonije i sve će biti jasno. Zbog toga se strukturne reforme u Hrvatskoj odgađaju od kraja rata i odlaska vlade Nikice Valentića, dakle od 1996. godine. Otad se koriste samo u verbalnim političkim nadmudrivanjima kao način kojim političari troše pozitivne koncepte. Uskoro će kritičnom broju ljudi u zemlji postati jasno gdje je ključ strukturnih reformi, s koje točke se može i mora krenuti u strukturne reforme. 

Slažete li se s argumentima Europske komisije, koja je Vladi poručila da ne smije zadnju godinu mandata odraditi bez dubokih reformi?
Reforme se ne mogu odgađati jer je vrijeme trošeno posljednjih dvadeset godina i polako potrošeno. Mogu vam obećati da će ustavne reforme koje nudim, i to upravo u 2015., predstavljati najdublje strukturne reforme u izbornoj godini. Utoliko se slažem s Europskom komisijom oko strukturnih reformi. Velika je šansa da će o njima glasovati i svi građani ove zemlje na referendumu. Nisam jedino siguran slažu li se Europa i lideri vodećih ekonomija EU međusobno oko modela uspješne makroekomske politike. To je već druga priča.

Financial Times mi je kompliment, komuniciram s Alom Goreom

Kolika je realna snaga predsjednika u gospodarskom pogledu? Vaša protukandidatkinja uvjerava da predsjednik može imati puno veći utjecaj?

Ili može imati destruktivan utjecaj, kad bi se predsjednik ponašao poput gospođe Grabar Kitarović. Način na koji sam od strane urednika Financial Timesa predstavljen u intervjuu za taj vodeći ekonomski dnevnik koji čita nekoliko milijuna poslovno utjecajnih ljudi možda je najbolji kompliment koji sam mogao dobiti za moje razumijevanje uloge predsjednika u gospodarskoj politici. Objavio sam članke u Wall Street Journalu, Business New Europeu, dao izjave za vodeće televizijske poslovne mreže. Najbolje znate koliko je teško dobiti prostor u takvim medijima. Podržao sam projekte i predstavio velikim međunarodnim investitorima u Londonu, koji imaju utjecaj na čitavu regiju, poput LNG-a, ali i gradnje Jadransko-jonske autoceste. Željeznice će tek postati pravi pobjednički projekt. Podržavam razvoj malog i srednjeg poduzetništva, jer to je pravi put stvaranja konkurentne i fleksibilne ekonomije. U komunikaciji sam sa Alom Goreom, koji nije samo ikona zelene politike i održivog razvoja, nego i jedan od najutjecajnijih ljudi u svijetu u segmentu gospodarstva. Član je uprave Applea i predsjednik Generation Investment Managementa, zajedno sa Davidom Bloodom. Taj fond ima prinose koje su 18 posto viši od prosjeka S&P-a u proteklim godinama. Vrijednost je više od šest milijardi dolara. Ali prava vrijednost je nova energetska politika i beskonačna snaga branda gospodina Ala Gorea. Nadam se da ćemo u 2015. imati prilike vidjeti u Hrvatskoj što znači ta nova strategija.