Dvodnevni sastanak čelnika zemalja članica Europske unije o rekordnih 1800 milijardi eura teškom paketu sedmogodišnjeg proračuna (1070 mlrd.) i plana za ekonomski oporavak od posljedica koronakrize (750 mlrd.) neplanirano se, ali ne baš i iznenađujuće, protegnuo i na treći dan.

A uoči jučerašnjeg podnevnog nastavka plenarnog vijećanja njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je kako je moguće da ni treći dan samita EU neće rezultirati dogovorom. “Puno je dobre volje, ali i različitih pozicija”, konstatirala je.

Čini se da ni modificirani prijedlog paketa koji je u subotu iznio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i kojim je korigiran omjer bespovratne pomoći i zajmova nije u dovoljnoj mjeri pomrio razlike. Kako do zaključenja ovog broja Poslovnog dnevnika sastanak nije završen, ne zna se koliko je i u kojem dijelu bilo dodatnog brušenja s ciljem postizanja kompromisa.

Za Hrvatsku su sredstva koja bi joj trebala biti na raspolaganju u idućim godinama velika uzdanica. Prema prvotnom prijedlogu, uz proračunskih 10 milijardi eura u narednih sedam godina, u iduće četiri Vlada računa na isto toliko sredstava fonda za oporavak kroz četverogodišnje razdoblje (2021-2024.).

Premijer Andrej Plenković iz Bruxellesa je uoči jučerašnjeg nastavka samita rekao kako je globalna pandemija Covida-19 napravila toliko velik problem za Europu i svijet da i rješenje za oporavak mora biti jednako veliko.

“To je bio cijeli smisao prijedloga Europske komisije o 500 milijardi bespovratnih sredstava i 250 milijardi zajmova. Ako bi se sad pokušala razvodniti ta kvalitetna ideja snažnog reagiranja odmah, onda to nije ono što je trebalo biti”, rekao je izražavajući nadu u postizanje rješenja.

Za Hrvatsku je, kaže, ključno da iz obje te košare dobijemo duplo više sredstava nego što smo imali prvih sedam godina članstva “i to bi za nas onda bio uspjeh”. Zasad je izvjesno samo da će u strukturi biti nešto manji udjel grantova nego što se prvotno računalo.

U odnosu na prvotni plan Europske komisije, Michelov prijedlog za EU je prilagođen na način da se njihov udjel smanjio za 50 milijardi eura, sa 500 na 450 milijardi odnosno sa 66,6 na 60 posto ukupnog fonda za oporavak.

Budući da je europska “štedljiva četvorka” (Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska) glasno bila protiv ideje o zaduženju na razini EU od kojeg bi se sredstva raspodjeljivala najvećim dijelom najpogođenijim ekonomijama EU kroz bespovratne pomoći i zajmove u omjeru dva prema jedan, nizozemski premijer Mark Rutte u subotu je pozdravio smjer preinaka.

U novi prijedlog ugrađeni su još neki “zaslađivači” koji bi trebali udobrovoljiti najglasnije kritičare iz redova neto-uplatiteljica u proračun EU.

Nizozemskoj je npr. zbog njezina položaja i činjenice da je roterdamska luka glavna ulazna točka za uvoz u EU posebno zanimljiv dio vezan uz povećanje dijela carinskih prihoda koje države članice mogu zadržati za sebe (sa 15 na 20%).

Ostale bi se za kompromis trebale oraspoložiti i smanjenjem doprinosa europskom proračunu kroz predloženo povećanje rabata.

No, istodobno bi pregovori mogli zapeti na nekim drugim kontroverznim pitanjima. Jedno od takvih je pitanje posebnog mehanizma koji bi postrožio pravila za korištenje sredstava i pojedinim članica omogućio veto na isplatu sredstava iz fonda za oporavak bilo kojoj drugoj članici.

Prijepore je osobito izazvalo to što se mogućnost blokade veže uz (ne)ispunjavanje demokratskih standarda i vladavine prava.

Tu je pak žestoko reagirao mađarski premijer Viktor Orban kojemu je nizozemski kolega još prije nekoliko dana “digao živac” izjavom kako ga “jako zabrinjavaju zbivanja u Mađarskoj i Poljskoj”.

Taj okršaj samo je podsjetnik na spektar pukotina i razlika ekonomskih i političkih prioriteta na razini pojedinih članica koje treba pomiriti za postizanje kompromisa.