Vijeće ministara Europske unije danas bi trebalo potvrditi nedavnu pozitivnu ocjenu koju je Europska komisija prije 20-ak dana dala na modificirani plan oporavka i otpornosti Hrvatske. Izmijenjeni plan sad je ukupno težak čak 10 milijardi eura, što je ekvivalent 14 posto prošlogodišnjeg BDP-a Hrvatske.

Uz bespovratna sredstva on uključuje i kreditnu komponentu EU-ova mehanizma oporavka i otpornosti. Osim poglavlja REPowerEU, u izmijenjeni NPOO ugrađene su i dodatne reforme i ulaganja u područjima poslovnog okruženja, upravljanja vodama, obrazovanja, digitalne tranzicije te obnove zgrada.

U konačnici je povrh trenutno raspoloživih 5,5 milijardi eura tzv. “grantova” ispregovarano još oko 300 milijuna eura bespovratnih sredstava (u okviru REPowerEU). Time je “nadoknađen” dio smanjenja alokacije tih sredstava u odnosu na inicijalnu (sa 6,3 na 5,5 mlrd. eura) koje je uslijedio kao rezultat revizije, a zbog boljeg od prvotno očekivanog gospodarskog oporavka Hrvatske u 2021.

Uz ponovno podebljavanje komponente “grantova” na 5,8 milijardi eura kroz modificirani plan ispregovarano je i 4,2 milijarde eura povoljnih zajmova. Kreditna komponenta, naime, podrazumijeva cijenu uz koju se na tržištu za taj instrument zadužuje EK, a uz njezin trostruki A rejting to je osjetno jeftinije nego što bi Hrvatska postigla na tržištu. Usto, ona predviđa tzv. grace period od 10 godina i dospijeće 2058.

U svakom slučaju, izmjenama NPOO-a u plan je, uz ostalo, uključeno dodatnih oko milijardu eura za projekte ulaganja u obrazovni sustav odnosno izgradnje, dogradnje i opremanje osnovnih škola, uključujući npr. i sportske dvorane. Pritom valja reći da zajam uzima država, dok su za korisnike koji osmisle projekte u skladu s natječajnim standardima i ta sredstva zapravo bespovratna.

Računajući i postojeći plan, u obrazovanje se kroz NPOO (a tu su i vrtići i srednje škole) usmjerava ukupno više od 1,6 milijardi eura.Nadalje, približno milijardu eura dodatno ispregovaranih sredstava odnosi se na obnovu zgrada (energetsku i od potresa), što zajedno s već raspoloživim sredstvima ukupna sredstva diže na blizu dvije milijarde.

Savjetnik predsjednika Vlade i glavni koordinator provedbe NPOO-a Zvonimir Savić/T. Miletić/PIXSELL

Usto, oko pola milijarde eura dodatno ispregovaranog financiranja odnosi se, među ostalim, na nekoliko projekata plinofikacije koji će također pomoći ispunjavanju ciljeva Plana REPowerEU. Nove investicije povećat će prijenosne i distribucijske kapacitete elektroenergetske mreže, uspostaviti gospodarstvo temeljeno na vodiku, ojačati korištenje obnovljivih izvora energije u prometu i grijanju. Među novim projektima su npr. Jačanje plinotransportne mreže prema Sloveniji i Mađarskoj, projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran te proširenje kapacitete LNG terminala na Krku.

Kako je Europska komisija istaknula prilikom odobrenja, izmijenjeni plan ima snažan fokus na zelenu tranziciju Hrvatske, a približno petina sredstava usmjerit će se u podršku digitalnoj tranziciji. To, pak, uključuje digitalizaciju javnih usluga kroz uspostavu registra stanovništva, obitelji i kućanstava. Dio tog bloka zahvaća i promet, kroz projekt novog elektroničkog sustava naplate cestarine, a digitalne ambicije odražavaju i predviđena dodatna ulaganja u pametne energetske sustave i s tim povezana skladištenja.

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Održiva ulaganja

Uloga razvojnih banaka u borbi protiv klimatskih promjena – prilika za poduzetnike!

Konačno odobrenje modificiranog NPOO-a od strane Vijeća smatra se više-manje formalnom “točkom na i” koja dolazi nakon zahtjevnih pregovora i branjenja projekata obuhvaćenih zahtjevom za odobrenje. Premijer Andrej Plenković tim u vezi podcrtava kako su sredstva Mehanizma za oporavak i otpornost veoma važan izvor financiranja raznih projekata koji je komplementaran nacionalnim i sredstvima višegodišnjeg financijskog okvira EU iz kojega Hrvatska na raspolaganju u aktualnoj financijskoj omotnici ima oko 8,7 milijardi eura (uključujući sufinanciranje oko 10).

Sredstva iz europskog mehanizma za oporavak i otpornost raspoloživa su za korištenje do 2026., a Hrvatska je u povlačenju sredstava, ali i provedbi NPOO dosad pokazala predanost i uspješnost kakvom se može pohvaliti u rijetko kojem drugom upravljačkom području.

S nedavnom uplatom 700 milijuna eura vrijedne treće tranše Hrvatska je dosad primila 2,9 milijarde eura, što uz tri rate zaslužene ispunjavanjem brojnih indikatora uključuje i 818 milijuna eura predfinanciranja prije nešto više od dvije godine. Time je u nešto više od dvije godine povukla više od polovice trenutno raspoloživih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava za NPOO.

“Hrvatska je prva među svim članicama EU povukla više od polovice sredstava u odnosu na ona koja su joj na raspolaganju. Dakle, u tome smo najbolji”, kaže savjetnik predsjednika Vlade i glavni koordinator provedbe NPOO-a Zvonimir Savić. Iza toga stoji mnogo rada, truda i pregovora, ističe, o čemu svjedoči i podatak da je u protekle dvije i pol godine Vladin koordinacijski tim za taj plan i njegovu provedbu s predstavnicima EK u protekle dvije i pol godine odradio oko 180 sastanaka.

No, Savić će reći i da Hrvatska ne prednjači samo iznosima dosad isplaćenih tranši i ispunjavanjem 100 posto zacrtanih indikatora vezanih uz reforme i investicije. Usput, za prva tri obroka isplata to znači svih 104. I provedba ide dobro, naglašava. Prema njegovima riječima, trenutno je vrijednost što otvorenih, što zatvorenih natječaja u sklopu NPOO-a na 4,3 milijarde eura.

Ostaje nadati se da će se, osim uspješnosti u osiguravanju financiranja iz europskog mehanizma za oporavak i otpornost, projekti koji se realiziraju tim sredstvima pokazati učinkovitim. Pogotovo u smislu doprinosa povećanju produktivnosti domaćeg gospodarstva.