Hrvatski turizam u špici turističke sezone ulazi s iznimno pozitivnim trendovima. Samo na obali ostvareno je 25,8 milijuna noćenja, što je dva posto više nego lani, pokazuju podaci sustava eVisitor.

Atraktivna i razvedena obala s više od tisuću otoka sjajna je i za nautiku, a Jadransko more jedno od najmirnijih i najbistrijih na Sredozemlju. O potencijalima nautičkog turizma, njegovoj globalnoj konkurentnosti, kao i recentnim poslovnim rezultatima, razgovarali smo s Kristijanom Pavićem, predsjednikom Uprave ACI-ja.

Kakve ste poslovne rezultate ostvarili u predsezoni?
Uskrs se ove godine obilježavao nešto ranije no inače, već 31. ožujka, pa je i sama nautička sezona započela ranije od uobičajenog. Možemo reći da se zbog Europskog nogometnog prvenstva i nadolazećih Olimpijskih igara osjetila manja frekventnost u određenim periodima, no samu sezonu započeli smo ohrabreni osjetnim porastom poslovnih prihoda zabilježenih već u prvom kvartalu, kada smo uprihodili 5,7 milijuna eura.

Iako smo ove godine minimalno korigirali cijene, manje od same stope inflacije, poslovni prihodi prvog kvartala rasli su za 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kao dioničko društvo koje kotira na Zagrebačkoj burzi o rezultatima drugog kvartala još ne smijemo govoriti, ali možemo reći da rast prihoda u prvom kvartalu govori u prilog činjenici da je hrvatski nautički turizam stabilan.

Uz uobičajene određene varijacije tijekom sezone, vjerujemo da ćemo na kraju govoriti o još jednoj uspješnoj sezoni.

Koliko je ove godine uloženo u vaše marine?
ACI je u prvom kvartalu ove godine realizirao 0,5 milijuna eura kapitalnih ulaganja koja su prvenstveno bila usmjerena na održavanje kvalitete, odnosno sigurnosti u pružanju usluge nautičarima, a u najvećoj se mjeri iste odnose na sanacije sidrenih sustava u ACI marinama Rab, Skradin te “Veljko Barbieri” u Slanom.

Nadalje, u ovoj su godini u planu strateška ulaganja ukupne vrijednosti 12,5 milijuna eura, a realizacija istih uvelike ovisi o rješenju pitanja produženja koncesijskih ugovora, stoga menadžment društva posebnu pozornost pridaje upravo toj temi te provodi intenzivne korake kako bi se isto što je prije moguće riješilo.

Prošla, 2023. godina, bila je jubilarna za ACI. Kakvi su bili rezultati?
U 2023. slavili smo 40 godina od osnutka kompanije, a ACI je ostvario rekordnih 35,9 milijuna eura poslovnih prihoda. Pritom su prihodi od prodaje bili veći za 2,9 milijuna eura u odnosu na godinu ranije, odnosno 9 posto te su iznosili 34,6 milijuna eura. Najveći je rast zabilježen od usluge godišnjeg veza, i to u iznosu od 2,1 milijuna eura.

U prethodnoj je godini ostvaren i pozitivan bruto financijski rezultat u vrijednosti od 3,8 milijuna eura te EBITDA u iznosu od 12,7 milijuna eura. Sve marine sustava u 2023. godini su ostvarile rast, a pojedinačni je rast veći od 0,2 milijuna eura zabilježen u šest marina – Dubrovnik, Rovinj, Cres, Skradin, Trogir i Umag. Rast ukupnih prihoda od 3,2 milijuna eura očekivani je rezultat blagog porasta fizičkih pokazatelja, ali i dokaz da je ACI svojim komercijalnim uvjetima uspješno odgovorio konkurenciji te procijenio stanje na tržištu.

Kako biste ocijenili globalnu konkurentnost hrvatskog nautičkog turizma?
Mislim da tu nema mjesta za skrivanje ili lažnu skromnost. S ponosom i argumentirano možemo reći da smo u segmentu nautičkog turizma u samom svjetskom vrhu. Hrvatska ima brojne prednosti, ponajprije razvedenu obalu koja omogućuje nautičarima da u kratko vrijeme i bez velikog napora vide i posjete velik broj destinacija, i to prekrasnih destinacija.

Plovidba hrvatskom obalom Jadrana sigurna je, ili sigurnija – u usporedbi s većinom drugih, pa čak i onih u susjedstvu ili s druge strane Jadrana. Naša je obala velikim dijelom zaštićena od struja, plima i vjetrova. Uvjeti za plovidbu u svakom su smislu povoljni, a na ljepote našeg kristalno čistog mora, povijesno naslijeđe i znamenitosti te kulturno bogatstvo ne treba trošiti riječi.

Hrvatska je kroz luke nautičkog turizma prošle godine ostvarila 161 milijun eura prihoda bez PDV-a, što je povećanje od 12,1 posto u odnosu na godinu ranije. Riječ je svakako o jednom od ključnih segmenata hrvatskog turizma. Pridodamo li svemu nabrojenom još i razvoj visokotehnoloških rješenja, suvremenu nautičku infrastrukturu te zelenu energetsku tranziciju koja je u posebnom fokusu u novije vrijeme, svakako možemo reći da je hrvatski nautički turizam nešto čime se možemo ponositi.

Kako se zelena tranzicija provodi u nautičkom sektoru?
Možemo reći da je Hrvatska danas već daleko odmakla po pitanju zelene tranzicije i održivosti kada je u pitanju nautički turizam, a zadovoljstvo nam je što je upravo ACI prepoznao važnost brige o okolišu i očuvanju prirode za buduće naraštaje i cjelokupnu zajednicu. Neki od konkretnih primjera zelene tranzicije nautičkog sektora su ekološke akcije koje ACI kontinuirano provodi u suradnji s lokalnim zajednicama, ronilačkim klubovima i volonterima te pritom doprinosi očuvanju okoliša i prirode.

U ACI marinama već se više desetljeća viju međunarodno priznate Plave zastave koje su dokaz odgovornog gospodarenja morem i priobaljem. Također, ACI je jedna od prvih tvrtki iz hrvatskog turističkog sektora koja je certificirana s 4 ISO certifikata. Veći je broj naših marina digitaliziran – koristi racionalni sustav upravljanja energentima što je tijekom godina dovelo do značajnih ušteda energije.

Koliki značaj ACI pridaje ovoj temi govori i činjenica da je kompanija nedavno priključena u članstvo Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), a na Future Green Business konferenciji ACI je primio ovogodišnju nagradu za najviše educiranih iz područja ESG-a. U suradnji s međunarodnom udrugom Green Sail u ACI marinama diljem obale održane su i edukacije o važnosti zelene tranzicije nautičkog sektora.

Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete?
Najveći izazov za nas u ovom trenutku je produljenje koncesija koja za sve naše marine istječu do 2030. godine. Koncesije ne samo da diktiraju tempo, već i određuju ostvarenje svih planiranih budućih investicija.

Je li nautički turizam dovoljno prepoznat u Hrvatskoj?
Nautički turizam nišno je orijentiran – niti svi imaju plovila niti ih iznajmljuju niti plove. Dakle, riječ je o specifičnoj grani turizma koja se odnosi na manji dio stanovništva. No, prednosti uspješnog nautičkog turizma osjećaju svi.

Sezona koja traje dulje od uobičajene turističke sezone, gosti koji imaju prosječne dnevne izdatke veće od ostalih gostiju, u pravilu su ekološki osviješteni, itd. No, da bi marina mogla u potpunosti zaživjeti potreban je dodatni sadržaj koji će nautičara privući, zbog kojeg će poželjeti doći, ostati te se, na koncu i vratiti.

Nautičar će uživati u gastronomiji, obilaziti kulturne i povijesne znamenitosti, doći zbog određenih događanja, osvojit će ga ljubaznost uslužnog osoblja i domicilnog stanovništva itd. Potrebno je da cijela destinacija prepozna, a onda i prati razvoj nautičkog turizma što će, pak, omogućiti i samoj destinaciji da se razvija.

Marina bez simbioze s gradom i gospodarstvom u okruženju sama po sebi nema budućnost, a uključenost marine u destinaciju može, pak, značajno pridonijeti i samom razvoju destinacije. Prisjetimo se samo brojnih mjesta po našoj obali koja su se etablirala upravo izgradnjom marina.