Najnoviji podaci o prosječnim plaćama, onima za studeni, u međugodišnjim usporedbama pokazuju nastavak njihova nominalnog porasta, ali uz nastavak zaostajanja za rastom cijena.

Prema DZS-u, prosječna neto plaća oko 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena u prosincu za studeni iznosila je 7914 kuna ili 1050,37 eura.

U odnosu na studeni prethodne godine viša je za 580 kuna (77 eura) ili 7,9 posto, no računa li se inflacija u tom razdoblju, današnje prosječne plaće, prema službenim izračunima, realno su pale 4,9 posto.

Uzme li se u obzir da se plaće za studeni isplaćuju i uglavnom troše u prosincu, računice o tome koliko je pala kupovna moć prosječne plaće izgledale bi malo manje loše, budući da su brojke o inflaciji za prosinac bile nešto bolje nego za studeni.

Iznadprosječne rasle brže
S aspekta životnog standarda, i na mjesečnoj razini statistika plaća djeluje malo pozitivnije. U odnosu na neto plaće za listopad, prosječne za studeni nominalno su porasle za 2,2 posto, što je nešto brže od rasta potrošačkih cijena. Prema DZS-ovim izračunima, u odnosu na listopadske plaće, one za studeni realno su u prosjeku porasle 1,3 posto.

Promatra li se distribucija plaća, statistika kaže da su one ispodprosječne, a takvih je znatno više od pola, u međugodišnjim usporedbama postotno rasle nešto brže. Medijalna plaća za studeni iznosila je 888 eura neto, što zači da je oko 700 tisuća zaposlenih u pravnim osobama imalo plaću do 6687 kuna, a isto toliko ih je bilo s (malo ili mnogo) višim plaćama.

Iako je medijalna plaća, dakle 15-ak posto niža od prosječne, na godišnjoj razini ona je nominalno porasla 8,8 posto (nasuprot 7,9 posto rasta prosječne).

Nešto detaljnija slika, po decilima, pokazuje da 40 posto zaposlenih u pravnim osobama, ili oko 560 tisuća radnika, imalo neto plaću za studeni manju od 6000 kuna (795 eura), da je za 10 posto onih s najnižima plaćama, njih oko 140 tisuća, ona bila niža od 4287 kuna (569 eura) neto, odnosno da petina najslabije plaćenih prošli mjesec za prethodni isplaćeno manje od 4780 kuna ili (634 eura) neto plaće.

U tim platnim razredima na godišnjoj razini neto plaće su porasle više od ukupnog prosjeka (od 8,1 posto u trećem decilu, s plaćama između 634 i 705 eura, pa do 9,5-postotnog povećanja kod deset posto najnižih plaća, ispod 570 eura). No, te kategorije zaposlenih inflacija uglavnom pogađa jače, s obzirom na strukturu potrošnje, s većim udjelom hrane kyo komponente inflacije s najvećim godišnjim rastom cijena.

Promatrano po djelatnostima, međugodišnje usporedbe pokazuju da su u njih pet neto plaće u prosjeku rasle dvoznamenkastim stopama. Najveći porast bilježi se u građevinarstvu (11,7%) koje je inače razinom prosječnih plaća blizu začelja (samo u dvije djelatnosti plaće su u prosjeku niže).

Dvoznamekast porast, usto, bilježi se i u djelatnostima javne uprave i obrane, prijevoza, poljoprivrede, a nadomak povećanju od 10 posto su i kategorije Informacija i komunikacija te obrazovanja.

Rušenje standarda
U prerađivačkoj industriji i trgovini, dvjema grupacijama djelatnosti s najviše zaposlenih, godišnji je rast neto plaća u prosjeku bio nešto manji od ukupnog prosjeka svih djelatnosti.

Iako se u većini prognoza inflacije za ovu godinu i dalje najavljuju osjetno niže stope, s posljednjim ažuriranjima one su u većini slučajeva revidirane na više. Sad se očekivanja u pogledu rasta potrošačkih cijena uglavnom vrte oko sedam posto.

U svakom slučaju inflacija će i ove godine, ukupno gladano, poništiti nominalni rast plaća rušeći njihovu kupovnu moć i standard građana. Prema Vladinim projekcijama vezanim uz tržište rada i plaće, nakon 2022. za koju je predvidjela rast bruto plaća od 8,3 posto, u ovoj godini računa se da će bruto plaće ove godine u prosjeku rasti oko 5,5 posto.