Povećanje minimalne plaće na 970 eura podiglo je prosječnu plaću za mjesec siječanj za 31 euro te je ona sada samo osam eura ispod 1400 eura. Odnosno, prosječna plaća u pravnim osobama isplaćena u veljači bila je 1392 eura, a bruto iznos joj je 1925 eura.
Najviše su porasle prosječne plaće u industrijama s nižim primanjima, kao što su tekstilna, obućarska, drvna industrija i zaštitarske službe, gdje je povećanje bilo 60-ak pa i više eura. No, i dalje su prosječna primanja u tekstilnoj, kožarskoj industriji i kod zaštitara ispod tisuću eura.
Od početka godine neoporezivi iznos plaće povećan je na 600 eura, što se trebalo osjetiti na primanjima koja su zaposleni dobili u siječnju. Ipak, tada je zabilježen pad bruto i neto plaća, iako su one trebale biti veće barem osam eura. Isplata za siječanj, u veljači, to je donekle nadoknadila.
Medijan 1200 eura
Zagrepčani su u primanjima koja su isplaćena ovaj mjesec trebali osjetiti rasterećenje od 0,6 na porezu na dohodak. Deset posto najslabije plaćenih radnika zarađivalo je do 798 eura neto, a sljedeća desetina imala je primanja od 799 do 876 eura. Čak 450 tisuća zaposlenih u pravnim osobama, 30 posto svih zaposlenih, zarađivalo je manje od tisuću eura neto. A kad bi se tom broju dodalo i 206 tisuća zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, gdje su plaće u pravilu niže, proizlazi da 650 tisuća radnika ima plaće ispod tisuću eura neto.
Medijalna neto plaća za mjesec siječanj, isplaćena u veljači, bila je 1200 eura neto, a ona pokazuje da svaki drugi zaposleni u pravnim osobama zarađuje do tog iznosa, a druga polovica više. Samo trećina zaposlenih u pravnim osobama zarađuje više od prosjeka, a kao što je poznato, posljednje dvije godine plaće su puno brže rasle u javnom nego u privatnom sektoru.
Gledaju li se prosjeci po branšama, godina nije dobro počela za telekomunikacije, gdje je plaća za siječanj čak i nešto niža nego za prosinac, a slično je i u financijskom sektoru, dok je većina ostalih industrija i branši ipak u plusu.
Procjena je hrvatske Vlade i središnje banke da će prosječne plaće u ovoj godini biti oko osam posto veće nego prošle godine, a upravo se ta brojka pokazala i za mjesec siječanj, gdje su plaće bile realno veće osam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nominalno povećanje bilo je jače, 12,3 posto, a razliku je oduzela inflacija koja je bila osobito snažna u siječnju. U odnosu na prethodni mjesec, prosječne su plaće skočile 31 euro, odnosno 2,3 posto. Iza tog povećanja uglavnom stoji dizanje minimalne plaće.
Manje stanovnika, više uprave
Plaće iz devetog, najbolje plaćenog decila, nešto su niže u odnosu na one s kraja godine i kreću se od 2127 eura neto. Prema podacima za mjesec studeni, jedan posto najbolje plaćenih u Hrvatskoj u tom je mjesecu zarađivao iznad 4079 eura neto, što je pet i pol puta više od plaća u prvom decilu.
Hrvatska udruga poslodavaca procjenjuje da će, zajedno sa sve popularnijim neoporezivim naknadama, ukupna primanja zaposlenih biti veća za desetak posto. Sindikati javnog sektora pred lokalne izbore dodatno pritišću na Vladu da im digne plaće, dok se u privatnom sektoru sve više koristi jeftinija uvozna radna snaga ili se primanja povećavaju širenjem lepeza neoporezivih naknada, koje po jednom radniku godišnje dosežu nekoliko tisuća eura.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić uvjeren je da je povećanje plaća u javnom sektoru poguralo inflaciju te poslodavci pozivaju Vladu da provede reformu državne administracije. Zabilježen je trend snažnog povećanja zaposlenosti u javnom sektoru, što je u suprotnosti s općim padom broja stanovnika, a posebno učenika i studenata.
