U razdoblju od 2009. do 2016. godine realne plaće, prilagođene za inflaciju, svake godine su bilježile pad u prosjeku za 3,1 posto u Grčkoj, jedan posto u Hrvatskoj, 0,9 posto u Mađarskoj, 0,7 posto u Portugalu, 0,6 posto na Cipru, 0,4 posto u Velikoj Britaniji i 0,3 posto u Italiji.

Istraživanje u okviru analize "Benchmarking Working Europe 2017" također pokazuje da su plaće u 18 država članica EU-a rasle puno sporije u sedam godina nakon krize nego u osam godina prije toga; realne plaće porasle su u samo tri zemlje – Njemačkoj, Poljskoj i Bugarskoj.

U većini zemalja minimalna plaća ostaje preniska, tako da ni radnici s punim radnim vremenom nemaju dostojanstven standard života. Deregulatorne reforme sustava industrijskih odnosa, provedene u mnogim zemljama, stvorile su okvirne uvjete koji dodatno otežavaju uzlaznu konvergenciju plaća i ostvarivanje ekonomskog rasta potaknutog plaćama, ističe SSSH.

Sve su veće razlike između različitih skupina radnika i zemalja – radnici stariji od 65 godina više sudjeluju na tržištu rada, što može biti odraz održivog radnog života, ali i nedovoljnih prihoda od mirovina. Mladi i oni s niskom razinom obrazovanja i dalje su u vrlo teškom položaju na tržištu rada, a dugotrajna nezaposlenost među njima i dalje raste.

Istodobno, sve je veći udio radnika koji su zarobljeni u poslovima s atipičnim oblicima ugovora o radu i niskim primanjima, te su u riziku od siromaštva iako zaposleni. Općenito, zadnjih devet godina povećan je rizik od siromaštva uz rad, upozorava sindikat.

Predsjednik SSSH Mladen Novosel ističe kako je takvo stanje neodrživo za radnike i ekonomiju, iako mediji javljaju o rekordnom rastu BDP-a, industrijske proizvodnje i izvoza, te povoljnijim kreditnim rejtinzima.

"Nema ekonomskog rasta bez rasta zapošljavanja i kvalitetnih radnih mjesta, oporavak trebaju osjetiti i hrvatski građani, a radnici trebaju veće plaće. Zato je SSSH pokrenuo inicijativu 'Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta'", rekao je Novosel.