Više od 70 posto proizvodnje certificiranog Dalmatinskog pršuta, sa zaštićenom oznakom izvornosti u EU, dolazi iz vrgoračkog kraja, a u selu Zavojane smještena je i najveća pršutana u jugoistočnoj Europi.  Vlasnik joj je Mesna industrija Braća Pivac koja uskoro završava radove i na novom pogonu smještenom u obližnjoj gospodarskoj zoni Ravča.

"Ovdje se koristi tradicionalan način proizvodnje kao što su to radili naši djedovi, samo u većim količinama. Osim pršuta, radimo i pancetu, buđolu i pečenicu. Na ovoj smo lokaciji i nadmorskoj visini otvoreni prema vjetru, a kod dalmatinskog pršuta je bitna izmjena bure i juga", objašnjava Darko Markotić, direktor proizvodnje Mesne industrije Braća Pivac prilikom obilaska pršutane u Zavojanama. S 4500 komada koliko su proizvodili 2004. godine došli su, kaže,  do današnjih 150.000 komada, a iz ove pršutane izveze se oko 10 posto naše proizvodnje.

"Glavna izvozna tržišta su nam Njemačka, Austrija, Švicarska, Srbija, Bugarska i Mađarska", pohvalio se Markotić. U gospodarskoj zoni Ravča u listopadu će otvoriti novi pogon. U toj zoni pored Vrgorca bit će, inače, ukupno devet tvrtki raznih djelatnosti, od proizvodnje autodijelova i elektromaterijala do praonice rublja. "Prostor je to na 10.500 kvadrata i kapaciteta 300.000 komada pršuta. Tamo ćemo implementirati svu modernu tehnologiju, ali i dalje ćemo u proizvodnju utkati tradiciju", kaže Markotić. Investicije za ovu mesnu industriju ne staju jer do kraja 2020. godine planiraju završiti i pogon za rasijecanje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih i pakirnice gotovih proizvoda, centar za distribuciju koji će pokrivati jug Hrvatske te upravnu zgradu.

Kad završe taj novi veliki investicijski ciklus, kompleks Pivca u ovoj gospodarskoj zoni prostirat će se  na više od 30.000 kvadrata, a vrijednost ukupne investicije dosegnut će 30 milijuna eura.  "U pitanju je privatna investicija, a objekta poput tog koji ćemo dobiti nema nigdje u svijetu. Bit će tu od linija za soljenje pršuta, stalaža, klasičnog ložišta i prostora za sušenje, komora pa do robota koji će vješati robu na regale. Kad se jednom objesi proizvod putuje iz faze u fazu bez ručne manipulacije.

Uz 300.000 komada pršuta stat će i 2500 tona ostalih suhomesnatih proizvoda, a da samo radimo pršute stalo bi ih oko pola milijuna", objašnjava Markotić. Zanimljiv je podatak da Braća Pivac proizvedu više pancete nego pršuta na godišnjoj razini, i to oko 2000 tona godišnje, a proizvode osim u trgovačkim lancima prodaju i u svojih 285 trgovina. Markotić ističe kako su ključni sastojci dalmatinskog pršuta sol i dim,  a prirodnim vremenskim uvjetima pršut se suši 30-40 dana u povremeno dimljenje nakon čega slijedi zrenje. 

Čitav proces traje minimalno 12 mjeseci, a robu, ovisno o kilaži, stavljaju na tržište nakon 12-20 mjeseci. Pršutanu u selu Zavojane proširivali su u tri faze, ona danas zapošljava 25 ljudi uz godišnju proizvodnja 150.000 komada pršuta. 

Posao za 2500 ljudi
Mesna industrija Braća Pivac zapošljava 350 ljudi u Vrgorcu, a grupa Pivac čak 2500 ljudi. Čakovečku Mesu industriju Vajdu preuzeli su 2014.godine i zahvaljujući toj akviziciji uspješno su smanjili trend uvoza sirovine. "Prošle smo godine u Vajdi imali 150.000, a ove 200.000 tovljenika. Nekad je udio domaće sirovine u našim proizvodima bio između 5-10 posto, a danas je oko 50 posto", kaže Markotić. 

Nedavno je Vajda otvorila obnovljeni prostor u Čakovcu, vrijedan 50 milijuna kuna, a investicija je obuhvatila dogradnju, rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnog pogona, rashladnih sustava, ekspeditivnih kapaciteta te proširenje skladišta. Tvrtka je iz programa ruralnog razvoja za projekt dobila bespovratnih 22,67 milijuna kuna.  Ministar gospodarstva Darko Horvat jučer je obišao upravo taj pogon, nakon što je MI Pivac predstavila program stipendiranja učenika u suradnji s državom. Đaci koji se školuju za mesare primat će tako stipendiju od 2800 kuna mjesečno, od čega će Vajda davati 1000, a država posredstvom EU fondova 1800 kuna.

Uz novčanu potporu stipendistima se osigurava i topli obrok u školi, besplatni udžbenici kao i druge pogodnosti, poput plaćene prakse i mogućnosti rada za satnicu od 24 do 34 kune tijekom praznika. No, ono što je najvrednije jest činjenica da će učenici, čim završe školovanje, imati osiguran posao. 

"Mi ćemo kroz stipendiranje zanimanja mesar kroz nekoliko godina dobiti grupu kvalitetnih, obrazovanih ljudi, spremnih za rad. Na taj smo način zbrinuli učenike, ali i osigurali poslovanje tvrtke u budućnosti", poručio je predsjednik Uprave Vajde Alen Kajmović, ističući da će tvrtka na sebe preuzeti ostatak navedenih pogodnosti jer, kaže – "ako nešto želiš dobiti, moraš nešto i dati, a to je poštovanje, sigurnost i adekvatna plaća". Vajda je dosad stipendirala petero đaka-mesara u dvije srednje škole, a da su stipendije poticajne govori podatak da će od jeseni samo u jednoj školi biti upisano pet učenika za to zanimanje. 

Udvostručili stipendije
Program stipendiranja je plod projekta pripremanog osam mjeseci, navodi ministar Horvat, a prvi ugovori potpisuju se u Međimurju, odakle je i on porijeklom. Ministarstvo, prema njemu, od iduće školske godine 2019./20. pojedinačne godišnje stipendije povećava s 9000 na čak 18.000 kuna, iz projekta poticanja obrazovanja za vezane obrte temeljene na sustavu naukovanja, teškog 250 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda. Osim mesarskog zanimanja, zahvatit će i još 20-25 drugih deficitarnih zanimanja.