Aktualna godina odmiče kraju, a još je nepoznanica kada će konačno biti gotova rang lista poljoprivrednih gospodarstava koja traže investicijsku potporu temeljem nacionalnog programa ruralnog razvoja, odnosno prvog natječaja za mjeru 4 koji je zaključen 15. travnja.

Resorni ministar Tihomir Jakovina tada se pohvalio golemim interesom iskazanim kroz 1280 projekata ukupno teških 3,9 milijardi kuna uz očekivani povrat 2,6 milijardi kuna potpora iz ruralnog fonda EU. Zna li se da je za ovaj prvi natječaj predviđeno tek 640 milijuna kuna, s tim da je 370 milijuna namijenjeno za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju (M 4.1.1.), za investicije u preradu 140 milijuna (M 4.2.1.), te za (M 4.1.2.) ulaganja u zbrinjavanje gnojiva 130 milijuna kuna, potpuno je razvidno čemu veliki interes gospodarstava koja su kandidirala svoje projekte, a još uvijek nema odgovora tko će i koliko novca dobiti.

Kao i uvijek u nedostatku konkretnih informacija kuloari naveliko rade pa se sve učestalije čuje kako će 'vrhnje' iz prvog natječaja pokupiti velike kompanije budući da je i njima otvorena mogućnost dobivanja potpora, a gornji limit od pet milijuna eura dobar je mamac za baciti udicu i započeti neku investiciju. Pa je tako ovaj tjedan Poslovnom dnevniku na raspolaganje stavljena lista tvrtki s iznosima investicija i očekivanih potpora. Riječ je o pedesetak kompanija koje uz potporu iz ruralnog fonda namjeravaju krenuti u investicije vrijedne više od 1,7 milijardi kuna uz očekivanje da će natrag dobiti milijardu i 60 milijuna kuna s obzirom da se visina potpore kreće u rasponu od 50 do 90 posto od vrijednosti ulaganja.  

Najveće investicije prijavio je vlasnik osječkog Žita Marko Pipunić, kroz osam projekata planira ulaganja u visini gotovo 406 milijuna kuna, a trebao bi dobiti 213 milijuna kuna potpore. Pipunića slijedi, također sa osam projekata, samozatajni Mirko Ervačić iz Osatina grupe uz ukupna ulaganja 297 milijuna i očekivane potpore od 198,5 milijuna kuna. Vlasnik Agrokora Ivica Todorić tek je treći, iako je predao zahtjeve za devet projekata riječ je o investicijama ukupne vrijednosti 225,6 milijuna kuna, a potpora koju bi dobio iznosi 89,6 milijuna. 

Inagra grupacija
Gotovo isti iznos potpora kao i Todorić, konkretno 81,2 milijuna kuna, očekuje i Krešimir Kuterovac vlasnik Inagra grupacije, no on ta sredstva misli dobiti za samo četiri investicije u koje planira uložiti 99,3 milijuna kuna. Kuterovac je u mandatu dok je u fotelji ministra poljoprivrede sjedio Božidar Pankretić bio državni tajnik za poljoprivredu i prehrambenu industriju. Po smjeni Pankretića posao je dobio u koncernu Agrokor otkuda odlazi početkom 2013. i osniva tvrtke Agroporc i Inaporc. Obitelj Kuterovac, odnosno Krešimirova supruga Vesna Gantner, držala je resor poljoprivrede i prehrambene industrije u Ministarstvu poljoprivrede kod ministra Jakovine, no kolovozu 2013. dala je ostavku i vratila se na osječki Poljoprivredni fakultet. Uz nuđenje konzultatskih usluga Kuterovac ima i vrlo ambiciozne planove u svinjogojstvu gdje želi povezati male proizvođače. 

Stranci ulažu 61 milijun kuna
Znanje i praksu stjecane proteklih godina odlično je primijenio na ruralnim projektima s obzirom da očekuje maksimalne potpore od 90 posto. Lista otkriva još neke zanimljivosti pa tako i podatak da su investicije prijavile i četiri kompanije iza kojih stoji inozemni kapital, njihovi su projekti ukupno vrijedni gotovo 61 milijun kuna, a očekuju povrat čak 54,8 milijuna. Jedna od njih je Bindawood & partneri, osnovana u siječnju 2014. kojoj su vlasnici Ahmed Abdulah Bindawood iz Saudijske Arabije te Abdul Rahman i Mohamed Fatih iz Pakistana. Na području Gvozda namjeravaju uzgajati borovnice i pitomi kesten investirajući šest milijuna kuna i očekujući povrat 5,4 milijuna kuna.

Objava rezultata natječaja u rujnu

U obradi svih 1280 zahtjeva

U Agenciji za plaćanja, koja je ključna adresa za rangiranje pristiglih zahtjeva, zarekli su se na zavjet šutnje pa se od njih ne može isčupati gotovo nikakav podatak. Kako će uskoro četiri mjeseca od zatvaranja natječaja pitali smo ih hoće li lista uskoro biti javna jer, neslužbeno se čuje da 1280 zahtjeva ocjenjuje tek 20-ak od 700 zaposlenika. Odgovorili su da je u obradi svih 1280 zahtjeva, u različitim fazama i po redoslijedu zaprimanja. Svaku prijavu, ovisno o projektu, kažu, mora pregledati između 6 i 8 djelatnika. Prva faza radi se u pet područnih ureda gdje svaku prijavu obradi po dvoje djelatnika, druga je u zagrebačkom središnjem uredu gdje prijave prolaze proces tehničkih i ekonomskih analiza. "Tek nakon svih kontrola i provjere ukupno traženog iznosa potpore, ukoliko ima dovoljno raspoloživih sredstava za sve korisnike, Agencija će izdati odluke za svaki pojedinačni zahtjev", poručuju iz ureda ravnatelja Ante Peze i najavljuju da bi prvi rezultati mogli biti javni u rujnu.
 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“