Unutar američke administracije postupno se mijenja politika prema zapadnom Balkanu i posebice Bosni i Hercegovine te valja očekivati kako će se SAD ubuduće snažnije angažirati u regiji, ocijenio je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula u razgovoru koji je u petak objavio sarajevski "Dnevni avaz".

"SAD ima što reći i želi brze promjene na zapadnom Balkanu i to je stajalište ne samo u State Departmentu nego i u Pentagonu", izjavio je Picula iznoseći dojomove s nedavnog puta u SAD gdje se sastao s predstavnicima američke administracije i nevladinog sektora.

Picula je istaknuo kako su u SAD-u sve nestrpljiviji u odnosu prema BiH i očekuju dogovor unutar te zemlje.

"Sada se u Washingtonu nešto zbiva. Amerika polako mijenja poziciju 'daytonske ortodoksije'", kazao je Picula pojašnjavajući kako je to njegov dojam koji je stekao nakon razgovora u State Departmentu.

Sigurno je kako tamo i dalje ima ljudi koji drže da Daytonski sporazum ne bi trebalo mijenjati no sve je više pristalica teze da je taj dokument kojim je 1995. godine okončan rat u BiH u nekim bitnim dijelovima "zahrđao" te je postao neprimjenjiv, kaže Picula.

Takvi drže da se, ostajući uz duh i slovo Daytona, ipak mora razmisliti o novim rješenjima jer BiH ne može ostati izolirani otok, pojasnio je nekadašnji šef hrvatske diplomacije.

Političke promjene koje su nužne u BiH morat će pratiti i one na gospodarskom planu i one se moraju provesti što prije, drži Picula.

"S istekom 2013. godine vjerojatno odlazi i jedno dugo razdoblje potpuno pasivnog odnosa svijeta prema strukturnom urušavanju jedine balkanske države bez unutarnjeg konsenzusa o EU perspektivi", zaključio je Picula.

On je ove ocjene iznio u jeku sve veće političke krize u BiH prouzročene izostankom očekivanih reformi nužnih za približavanje te zemlje EU-u.

Banjolučke "Nezavisne novine" u petak prenose kako će na sastanku Vijeća EU-a koje se treba okupiti u Bruxellesu 17. prosinca kako bi raspravljalo o pitanjima vezanim za proširenje Unije biti usvojeni zaključci koji će oštro kritizirati bosanskohercegovačke političare.

U nacrtu zajključaka do kojih je došao banjolučki list političare u BiH se kritizira zbog nedostatka političke volje nužne za napredak zemlje a posebno će biti istaknuta neprihvatljivost "antidaytonske i nacionalističke retorike" nekih od tih lidera kao i njihova nespremnost da postignu dogovor o provedbi presude Euripskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".

Očekuje se da Vijeće EU-a da potporu nakani Europske komisije da suspendira financijsku pomoć BiH iz pretpristupnih fondova vrijednu 45 milijuna eura.