Mladi u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Europske unije nešto se dulje zadržavaju u svijetu obrazovanja, ali nešto je veći postotak mladih koji niti studiraju (ili se na neki drugi način osposobljavaju) niti rade. Ipak, u odnosu na godinu ranije udjel mladih u Hrvatskoj između 20 i 24 godine koji su ‘nigdje’ odnosno ‘negdje između’ lani se smanjio. Prema Eurostatu, u toj je poziciji 2016. u EU bila svaka šesta osoba iz te dobne skupine, a kod nas svaka peta (19,2%), ali godinu ranije to je bio slučaj s gotovo svakom četvrtom osobom dobi 20-24 godine (24,2%) u Hrvatskoj. Većim dijelom oni imaju status nezaposlenih osoba, a u 30-ak posto su ekonomski neaktivne osobe, koje ne traže posao.

I podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje upućuju na nešto bolje pokazatelje nezaposlenosti mladih, s tim da tu ipak treba imati na umu i utjecaj odlazaka (mladih) u inozemstvo. Prema HZZ-u, prošle je godine najznačajnije postotno smanjenje prosječnog broja nezaposlenih zabilježeno upravo kod mlađih dobnih skupina. I u dobi od 15 do 19 godina i kod onih između 20 i 24 on se smanjio za 20-ak posto. U prosjeku je nezaposlenih iz dobne skupine 15-19 godina lani bilo nešto više od 11 tisuća, dok ih je u dobnim skupinama 20-24 i 25-29 godina bilo po 28,5 tisuća.

Eurostat se pak povodom Međunarodnog dana mladih u osvrtu na kretanja u njihovoj tranziciji iz svijeta obrazovanja u svijet rada konstatirao kako u EU živi gotovo 90 milijuna osoba dobi između 15 i 29 godina, s tim da je velika većina onih u dobnoj skupini do 19 isključivo u obrazovanju (78 posto), a oni od 25 do 29 godina većinom su zaposleni (gotovo 60%), s tim da daljnjih 13% i radi i obrazuje se odnosno prolazi neki oblik osposobljavanja. Oni između 20 i 24 godine u EU su pak više-manje ravnomjerno raspoređeni između obrazovanja i rada (po 33%), a nekih 17 posto ih je paralelno i u svijetu rada i edukacije.

Dijelom očito i zbog problema nezaposlenosti u Hrvatskoj je veći udjel mladih te dobi koji studiraju/osposobljavaju se (44 posto), dok je onih koji i rade i obrazuje se osjetno manje od prosjeka EU.

Najmanje mladih te dobi koji nisu ni u svijetu rada niti se školuju ima Nizozemska, manje od 7 posto, a najviše nekoliko mediteranskih zemalja (predvođenih Italijom s gotovo 30%) plus Rumunjska i Bugarska.