Doprinos Hrvatske zajedničkom tržištu možemo gledati kroz prizmu podizanja razine produktivnosti te jačanja potencijalne stope rasta hrvatskog BDP-a.
Ulazak u euro područje i prostor Schengena hrvatskom poduzetništvu daje dodatne prilike za jednostavnije i brže poslovanje na jedinstvenom tržištu Europske unije.
Osim bržeg protoka roba, članstvo u Schengenu otvara mogućnost boljeg iskorištavanja postojeće cestovne infrastrukture, koja je u Hrvatskoj na zavidnoj razini, kao i geostrateškog položaja, a u smjeru razvoja regionalnog, pa i europskog transportnog i logističkog hub-a prema trećim zemljama. Hrvatska na raspolaganju ima 4,4 milijarde eura bespovratnih sredstava za razvoj infrastrukture, a najveći dio tog novca plasirat će se u izgradnju i modernizaciju željeznice.
Investicije u nove tehnologije
Isto tako, predviđena je značajna modernizacija pomorskih luka, a u naredne dvije godine očekuje se uvođenje beskontaktne naplate cestarina što je od izuzetne važnosti za puno uživanje benefita ulaska u prostor Schengena jer postojeći sustav naplatnih kućica stvara uska grla u prometu, pogotovo tijekom turističke sezone.
U samo dvije godine Hrvatska je uz pomoć ogromnih ulaganja teleoperatora većih od 500 milijuna eura pokrila 5G mrežom čak 83 posto urbanih sredina te više od 73 posto ruralnih sredina. To je iznad prosjeka Unije pa je Hrvatska dobar primjer kad govorimo o ulaganjima u digitalnu povezivost.
Digitalna povezivost jedan je od važnih preduvjeta za investicije u nove tehnologije te općenito brži rast produktivnosti. Dodatno, Hrvatska odlično stoji na Savillsovoj ljestvici potencijala ‘nearshoringa’ (na petom mjestu u EU!) prema kriterijima kvalitete te cijene radne snage, cijeni energenata te spomenutoj infrastrukturi, gdje se nastavlja modernizacija, a što nakon ulaska u euro područje može značajno doprinijeti jačanju investicija te daljnjem produbljenju integracije hrvatskih poduzeća u globalnim lancima vrijednosti.
Na sektorskim razinama, Hrvatska općenito može doprinijeti u slučaju daljnjeg razvoja poslovnih područja (na tržišnim principima) čiji udio u svjetskim aktivnostima premašuje udio hrvatskog u svjetskom Bruto domaćem proizvodu.
Radi se, naime, o granama poput turizma, ICT sektora, farmaceutike, određenih segmenta prerađivačke industrije, različitih intelektualnih usluga i inženjerstva gdje Hrvatska ima komparativne prednosti. Istodobno, Hrvatska ima izuzetno vibrantnu start-up scenu pa smo iznjedrili i nekoliko jednoroga (Infobip, Rimac).
Prilagodba poreznog tretmana
U narednom razdoblju Hrvatska bi, međutim, morala prilagođavati regulativu i porezni tretman kako bi se postojeći razvojni moment zadržao te kako bi se privuklo nove uspješne da značajan dio operacija ostave u zemlji.
Štoviše, istovremenim ulaskom u Schengen i sporazumom sa Sjedinjenim Američkim Državama oko izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, američkim investitorima olakšava se ulazak na tržišta Europske unije preko Hrvatske, kao jedne od četiri zemlje koja s SAD-om ima status ‘global entry’ partnera.
