Nakon uhićenja Marije Šole i njezine trojice sinova u Uskokovoj akciji Mamma Mia 10. travnja cijela se afera medijski najprije vrtjela oko Karlovačke banke, da bi u drugoj fazi mediji izvijestili o ulozi građevinske tvrtke Opatovina projekt, a tek u trećoj je lansirana i poveznica s politikom, i to preko privremenih suvlasničkih udjela supruga Milijana Brkića i Josipa Jurčevića u Opatovina projektu.

Do aktualnih uhićenja, javnosti je bila poznata poduzetnica Marija Šola, kao i najstariji sin Sandi, bivši predsjednik Uprave Karlovačke banke i predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza. No, za mlađe sinove Tomislava i Petra, javnost nije znala.Najmlađi Petar Šola u fokus javnosti došao je u listopadu 2009., kada je na Savskoj Opatovini ušao u posao s Gradom Zagrebom. Grad i Opatovina projekt zajedno su bili suvlasnici površine od oko 5600 četvornih metara, a rješavanjem vlasničkih odnosa Šolina tvrtka dobila je 4500 kvadrata, a Grad 1100 kvadrata oranice. Gradonačelnik Bandić i Petar Šola kao direktor Opatovina projekta potpisali su i 4. svibnja 2011. Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta za izgradnju prometnica na lokaciji Prečko – Zapad te produžetku Horvaćanske.Kako se bavim novinarskim istraživanjima kreditnih plasmana za građevinske i druge projekte, već sam se u prosincu prošle godine bavila i kreditima za tvrtke Petra Šole, uključujući i Opatovina projekt.

Svi riskantni plasmani
Iz medijskih napisa proizlazi kako je Marija Šola osmislila cijelu operaciju riskantnih kreditnih plasmana Karlovačke banke te pogodovanja privatnim građevinskim projektima. Ta strana optužnice možda bi bolje držala vodu da ne živimo u zemlji u kojoj je teško pronaći primjer neriskantna kreditnog plasmana. Uostalom, i kredit za privatne građevinske projekte brata premijera Zorana Milanovića, u kojem se kao jamci pojavljuju njegovi majka i otac, ubraja se u istu kategoriju riskantnih kreditnih plasmana, k tomu nenaplativih za kreditora, hrvatsku tvrtku kćer Nove Ljubljanske banke. Iskustvo bankarskih istraga u Hrvatskoj poučava kako uvijek postoji neki pozadinski interes koji generira lansiranje bankarskih afera, te da, u pravilu, nakon uhićenja bankara, uslijedi promjena vlasničke strukture u banci. Prema tom pojednostavljenu scenariju nije teško zamisliti kako bismo uskoro, nakon izlaska obitelji Šola iz zatvora, mogli doznati i tko su zainteresirani za preuzimanje "posrnule" banke.No, moguće je i to da je u Hrvatskoj profunkcionirala pravna država, koja ne postupa prema selektivnim, političkim kriterijama, te zamislimo kako će na red doći istrage o svim riskantnim kreditnim plasmanima, te da će svi konzumenti privilegiranih kredita, a koje u pravilu ne mogu vratiti, niti su valjano osigurani, doći na red Uskoka.

Zametnuli Krčevinu?
U prosincu 2012. ime Petra Šole nije bilo poznato, a svi odgovori koje sam tada dobila od njega, uključujući i neke kasnije dopune, ne bi imali težinu da on u međuvremenu nije završio u remetinečkom pritvoru. Mladi poduzetnik Šola, unatoč teškoj bolesti s kojom se bori godinama, i koja ga suočava s nizom fizičkih poteškoća, osoba je koja snagom karaktera i intelekta utječe na to da je prihvatite kao ravnopravnu osobu, a ne kao osobu s tjelesnom invalidnošču.Na pitanja o poslovnim i kreditnim aranžmanima koji se obitelji Šola sada stavljaju na teret, vrlo brzo i precizno odgovorio je prije izbijanja afere. Potvrdio je i informacije koje su potjecale iz službenih izvora, uključujući i kredite za sve tvrtke na koje se u jednom trenutku rascijepila Opatovina projekt. Naime, kredit Alpe Adria poslovodstva u vrijednosti 19,5 milijuna eura, dodijeljen Opatovina projektu, poslije su preuzele na sebe za otplatu druge Šoline tvrtke.Zanimljivo je kako podaci iz e-izvatka za jednu česticu koja se vodi kao livada Krčevina upućuju na povezanost Allegheny Financiala, Šoline tvrtke Curis nekretnine te Opatovina projekta. Ni istražiteljima, a ni medijima, nije upala u fokus interesa ta čestica, koja je također obuhvaćena opisanim kreditom Alpe Adria poslovodstva u iznosu 142.570.096,50 kn.Ako je, naime, priveden bivši direktor Dalekovoda Luka Miličić, pod optužbom zbog povezanosti s Opatovina projektom kroz navedeni kredit, postavlja se pitanje zašto i čelnici Allegheny Financiala, čiji su osnivači uz istoimeni Allegheny Fiancial iz Švicarske i Damira Farkaša medijski moćnici Ninoslav Pavić i Stipe Orešković, nisu došli pod povećalo istražitelja.

Vila pod hipotekom
Iz zemljišnih e-izvadaka vidljivo da je danas glavnina kredita, odnosno glavna hipoteka, na Šolinoj tvrtki Fames nekretnine, dok su sporedni ulošci na tvrtkama Curis nekretnine, Flamulla nekretnine, Siggilum i Finiens nekretnine, Matara, Expugnator nekretnine, Curis nekretnine, Moneris nekretnine te Aequus nekretnine. Dobila sam i potvrdu kako je privatna imovina, više etaža pulske vile, a koje glase na Mariju Šolu, opterećena s kreditom od 4,5 milijuna eura kod Zveza Bank. Riječ je o zadruzi koja je u vlasništvu koruških Slovenaca sa sjedištem u Klagenfurtu.Iz tog bi se podatka mogao izvući zaključak kako Marija Šola nije čak vlasnica ni vile za odmor, već je na njoj višemilijunska hipoteka.

* © Irena Divković/Milanović/Poslovni dnevnik;

Petar Šola o odlukama vezanim uz Opatovina projekt:

Podijelio sam Opatovinu na deset tvrtki da bih lakše upravljao rizicima

Petar Šola 6. je travnja, nekoliko dana prije uhićenja, proslavio 28. rođendan. Na njegovu LinkedIn profilu piše kako je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te da je posljednje četiri godine direktor u Europatradeu, tvrtki koju je utemeljio njegov ujak Marijan Šarić. U prosincu prošle godine nije želio komentirati podatak o poslovno-vlasničkoj sprezi Allegheny Financiala s njegovim tvrtkama Curis nekretnine i Opatovina projekt, odnosno da je istim kreditom Alpe Adria poslovodstva od 19,6 milijuna eura hipotekarno pokrivena i čestica – livada Krčevina. Potvrdio je da je vlasnik i direktor društava Vendita, Flammula nekretnine, Sigillum nekretnine, Fames nekretnine i Curis nekretnine, Matara nekretnine, Expugnator nekretnine, Aequus nekretnine, Moneris nekretnine, Finiens nekretnine. Na pitanje zašto je u prosincu 2010. odrađen "postupak podjele s preuzimanjem istodobnim prijenosom dijela imovine društva Opatovina projekt d.o.o. na društva Sigillum nekretnine, Flammula nekretnine, Matara nekretnine, Expugnator nekretnine, Fames nekretnine, Aequus nekretnine, Moneris nekretnine, Finiens nekretnine i Curis nekretnine", objasnio je: "Tvrtka Opatovina projekt kupac je zemljišta na lokaciji Savska Opatovina. Kako je projekt golem, i komplicirano je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, kao i ishođenje potrebne dokumentacije, lokacijskih dozvola itd., odlučio sam da je bolje tvrtku razdvojiti na deset tvrtki (svaka je vlasnik jedne kazete) radi lakšeg ishođenja sve dokumentacije, te da, ako dio zemljišta 'zapne' s papirima, ostatak zbog toga ne pati. Na taj je način disperziran rizik i uvelike olakšano funkcioniranje i riješavanje imovinsko-pravnih odnosa". Na pitanje je li njegov projekt startao u poslovnoj sprezi s Hypo bankom i Alleghenyjem budući da je Opatovina projekt poslovala na adresi Trakoščanska 4 u Zagrebu, na lokaciji u vlasništvu Allegheny Financiala, tvrtke koja je preuzela nekretninski portfelj Hypo banke u Hrvatskoj odgovorio je niječno. Lokacija gdje je bilo sjedište, objasnio je, nije bila u vlasništvu spomenute tvrtke. "Opatovina projekt je koristila navedenu lokaciju kao sjedište, bili smo u podnajmu kod jedne tvrtke koja nam je obavljala geodetske djelatnosti. Projekt u domeni Opatovina projekta nema nikakvih dodirnih točaka s Alleghenyjem osim činjenice da je Allegheny kupovao zemljište na lokaciji koja graniči s lokacijom Opatovina projekta", obrazložio je.

Kaba za kozmetičarku

Karmen Brkić hipotekarni kredit od 4,117 mil. kn 

Objavljeno je da je Kaba dodijelila Milijanu Brkiću oko milijun kuna kredita. No, po podacima iz zemljišnih knjiga te hipoteci koja je bila upisana na kozmetičkom salonu supruge Milijana Brkića u Baštijanovoj ulici, doznajemo da je kod javne bilježnice Anice Hukelj 28. prosinca 2007. ovjeren stambeni kredit između Kabe i Karmen Brkić od 4.117.117,20 kn s otplatom u 300 mjesečnih anuiteta. Kao sporedne hipoteke bile su upisane i nekretnine, bivši te sadašnji, zagrebački, stan Brkićevih. No, iz brisovnice istog izvatka vidljivo je i da je 12. rujna 2011. izbrisan zalog Kabe te je brisana zabilježba sporednih hipoteka. Na istoj nekretnini bila je i hipoteka Hypo banke, no po aktualnom e-izvatku, na nekretninama više nema zaloga.