Fabris Peruško, glavni izvršni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke i Vilim Ribić, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja su kroz panel diskusiju na konferenciji VL-a dočarali kakvu će promjenu u životu poduzetnika i građana donijeti euro.

Lakše refinanciranje

“Kao kompanija imamo više od milijardu eura kredita, koje ćemo s boljim kreditnim rejtingom lakše refinancirati”, pragmatičan je Peruško koji je kao glavni dobitak istaknuo nestanak valutnog rizika i povoljnije kamate. Prvi čovjek PBZ-a Dinko Lucić ističe da njegova banka ima oko 18 tisuća klijenata koji intenzivno koristi gotovinu, od 70 tisuća poslovnih klijenata ukupno, te će ih morati na vrijeme opskrbiti gotovinom. Budući da je kao menadžer radio u Slovačkoj u vrijeme kad je ta zemlja uvodila euro, Lucić je već pratio pripreme. Smatra da se kasni s informativnom kampanjom.

“Potencijali rizik od porasta cijena su neke nepoštene prakse formiranja cijena kod trgovaca. Kod nas se na vrijeme počelo o tome razgovarati, vjerujem da će učinak porasta cijena zbog eura biti minimalan”, kazao je Badurina, dok sindikalac Vilim Ribić koji smatra kako je gubitak vlastite valute gubitak alata za čuvanje radnih mjesta i očuvanje proizvodnje izvoza u kriznim situacijama. “Netočno je da je euro dobar u kriznim okolnostima. Financijska i eurokriza pokazala su da Europska središnja banka nije zadnje utočište. Nije najvažniji hrvatski problem hoćemo li se jeftinije zaduživati, već iseljavanje. Njemačka je objavila plan privlačenja radnika sa Zapadnog Balkana, a mi se ponašamo kao da to nije naša muka”. Za Peruška nema dilema da smo se morali integrirati u zapadni svijet, no sada treba vidjeti što je idući korak da budemo konkurentniji.

“Moramo učiniti tri velika koraka – smanjiti doprinose i poreze na plaće, a da bi to učinili trebamo reformirati lokalnu samoupravu i zdravstvu, te kao treće agresivnije prihvaćati izbjeglice iz Ukrajine kako bi se ovdje stalno naseliti”. I za Lucića je depopulacija gorući problem zemlje, no njega se ne može riješiti preko valute već reformama. “Cijela ideja ulaska u EU je bolji život, bolji standard dugoročno i osiguravanje trajne opstojnosti naroda. Ulazak u eurozonu pruža bolje mogućnosti i daje veće šanse da ubrzamo rast, ali toga neće biti bez kontinuiranog provođenja reformi”, kazao je Lucić.

‘Neka zapad plati radnike’

Direktov Fortenove grupe Peruško predložio je da se kao glavni cilj u idućem desetogodišnjem razvojnom ciklusu postavi vraćanje broja stanovnika na 4,5 milijuna. “Mislim da je na ovom prostoru bez 4,5 milijuna ljudi vrlo teško operirati”, kazao je Peruško. Ribić smatra da Hrvatska mora inzistirati na dovršenju eurozone, ali i zajedno s drugim država koje jačaju najbogatije članice šaljući im ljude, “svoje izbrušene dijamante” besplatno.

“Hrvatska to sama ne može, ali može s Rumunjskom, Portugalom, zemljama istočne i jugoistočne Europe koje mogu unutar EU napraviti blok koji će prisiliti zemlje neto kontributore da im plate jer im uzima stanovništvo u čije obrazovanje nisu ništa uložili”, kazao je Ribić.