Gotovo godinu dana Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) Vladi RH upućuje prijedloge da se u kreiranju mjera za ublažavanje tereta rasta cijena energije uključi i slučaj tehnoloških para, ali ni u posljednjem paketu mjera iz ožujka za taj teret nije se našlo mjesta.

Iz HUP-a su već tada dali do znanja da će ustrajavati u lobiranju kod Vlade da se pokrije narasle cijene za proizvođačko gospodarstvo, a prošli tjedan konačno je i dostavljen zahtjev za subvencijama.

U HUP-u detalje ne iznose. Tek su kratko na naš upit odgovorili da “HUP kontinuirano razgovora o ovoj problematici s uključenim institucijama te se nada da će se uskoro pronaći prihvatljivo rješenje”.

No, iz poslodavačkih redova do sada se moglo čuti da su u proteklih godinu dana cijene tehnoloških para onima koji u proizvodnji koriste taj izvor energije cijene porasle za čak više od 500 posto. Cijena po toni do rujna prošle godine iznosila je 24 eura, a potom raste na više od 129 eura, uz paralelno povećanje varijabilnog dijela cijene, odnosno naknade za distribuciju, koja ovisi o pojedinom potrošaču.

No, kako sada stvari stoje, taj zahtjev i dalje ne nailazi na odobravanje u Vladinim redovima. Iza ovih zahtjeva, naime, stoji zapravo mali broj tvrtki, njih ukupno 12. Iako je riječ o tvrtkama iz prerađivačke industrije, redom su to poduzeća koja i u uvjetima prošlogodišnje energetske krize i snažnog rasta troškova imaju jako i stabilno poslovanje, dapače, zabilježile su pozitivan rezultat i rast dobiti, čak i nakon što im je zarezan porez na ekstraprofit, te je stav da takve tvrtke mogu podnijeti opterećenje.

Tim više što su, kako kažu naši sugovornici, troškovi za tehnološke pare koje su imali u ranijim godinama bili bitno povoljniji nego su ih imale konkurentske tvrtke u drugim zemljama. Riječ je, inače, o hrvatskim perjanicama u pojedinim proizvodnim sektorima, a najveći potrošač tehnoloških para su Pliva, te Zagrebačka pivovara.

Nisu i sve tvrtke koje koriste ovaj oblik energije članice HUP-a, no u tom su društvu još Ina i Ina-Maziva, Prvo pivo 1664 iz Osijeka, Ledo plus i Belje plus, Atlantic Cedevita, Chromos Boje i lakovi, Saponia, Labud, te Žito.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan inače je i predsjednik Uprave najvećeg potrošača tehnoloških para Plive/S. Midžor/PIXSELL

Jedina tvrtka među njima koja lani, a ni prethodnih godina, nije poslovala s dobiti jest Prvo pivo 1664, dok je rekorder u prihodima i profitu farmaceutska kuća Pliva s ostvarenih 110,9 milijuna neto dobiti. To su glavni argumenti iz Vladinih struktura koje ne gledaju blagonaklono na ovaj HUP-ov prijedlog.

Osim toga, zahtjev da se odobri pomoć, po ocjenama resornih ministarstava, iziskuje i dobivanje zelenog svjetla Europske komisije, a prvi signali iz Bruxellesa kažu da to nije jednostavan zadatak. Mjerama kojima je Vlada, a uglavnom HEP, rasteretila gospodarstvo rasta cijena energije nakon izbijanja ruske agresije na Ukrajinu, dominantno su bile obuhvaćene tvrtke iz redova malih i srednjih poduzetnika, koje i čine apsolutnu većinu gospodarskih subjekata i u EU i kod nas.

Njima je na taj način ublažena ugroženost poslovanja i konkurentnosti na tržištu, dok se za ovu malu skupinu nije dovodilo u pitanje eventualno narušavanje stabilnosti zbog tolikog rasta cijena energije. Financijski pokazatelji svojevrsna su potvrda za takve argumente. U poslodavačkim redovima ne misle tako.

’Nus-proizvod’
Ako se u pomaganju gospodarstvu krenulo s aspekta zaštite očuvanju konkurentnosti i stabilnosti na tržištu, oni koji u proizvodnji dominantno oslanjaju na tehnološke pare ne bi po njima smjeli biti izostavljeni. Upravo zbog tržišnih odnosa. U ovoj skupini poslodavaca sebe smatraju upravo žrtvama tržišta, na kojemu je u Hrvatskoj sve ovisno o jednoj tvrtki, o HEP-Toplinarstvu. Državni proizvođač energije ovaj zapravo “nus-proizvod” prodaje samo ovom uskom krugu potrošača.

Neki od sugovornika iz njihovih redova kažu kako bi, da postoji takva mogućnost, opskrbu odmah i bez razmišljanja potražili na nekom drugom tržištu, ali ne postoji mogućnost za uvoz tehnoloških para, te su osuđeni su HEP-Toplinarstvo.

Čak i kada bi mogli na području EU kupiti tehnološke pare, ne postoji dobavni lanac kojom bi se ona dopremila do njihovih pogona. Ako država ne omogućuje da im se omogući pristup povoljnijim izvorima, smatraju da im treba izaći u susret kao i ostalim gospodarstvenicima.

Neki od sugovornika tvrde i da ni HEP-ovcima više nije svejedno hoće li ostvarivati prihode s ovog osnova, jer pojedini od korisnika tehnoloških para, navodno su prešli na druge izvore energije, konkretno na mazut. Nismo, nažalost, službeno dobili potvrdu koja od tvrtki je posegnula za time, no ako to nije izdvojen slučaj, to znači da ignoriranje ove skupine industrijalaca narušava opredijeljenost hrvatske države i EU u okretanju ka zelenoj energiji.

Poslodavci, a predsjednik HUP-a Mihael Furjan inače je i predsjednik Uprave najvećeg potrošača tehnoloških para Plive, nadaju se da će naći s Vladom rješenje koje će zadovoljiti obje strane.

Razgovarali s Plenkovićem
Takva očekivanja temelje i na razgovorima koje su na tu temu imali na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća na kojoj je sudjelovao i premijer Andrej Plenković. Sada ipak očekuju poziv na pregovore oko subvencija. Ne dođe li do toga, napustit će kroz skoro vrijeme u potpunosti ovaj oblik energije i proizvodnju prebaciti na neki drugi izvor, no do tada će se, kažu, oslanjati i na spomenuti mazut.