Ovogodišnji hrvatski indeks je 50, što je tri boda više nego prošle godine. To joj je i najbolji rezultat od 2015. godine na indeksu percepcije korupcije TI-ja.

Od Hrvatske su bolje susjedne Italija i Slovenija koje s 56 bodova dijele 41. mjesto.

Prema indeksu percepcije korupcije lošije stoje Crna Gora s 45 bodova, Mađarska s 42 boda, a Srbija je pala za pet mjesta i sada je 101. s 36 bodova.

Među hrvatskim susjedima najlošije stoji Bosna i Hercegovina ima 34 boda i time je treća najgora zemlja na kontinentu (110. mjesto u svijetu), lošije su samo Ukrajina (116. mjesto) i Rusija (137. mjesto).

Među članicama Europske unije, Hrvatska je bolja od Mađarske (77. mjesto), Bugarske (72. mjesto) i Rumunjske (63.mjesto).

U hrvatskom društvu na ljestvici s 50 bodova je Mauricijus, a bod više imaju Ruanda i Saudijska Arabija.

Najtransparentnije države u 2022. godini su ponovno Danska, Finska i Novi Zeland. Danska ima jedan bod više nego prošle godine (90), a Finska i Novi Zeland izgubile su bod (87).

Na posljednjem mjestu sa samo 12 bodova je Somalija.

Indeks percepcije korupcije zasnovan je na kombinaciji podataka i analiza međunarodnih institucija koje određuju percepciju korupcije u javnom sektoru očima poslovnih ljudi, analitičara i stručnjaka.

Rezultati su predstavljeni na skali od 0 do 100, pri čemu ocjena nula označava visoku korupciju u državi, a ocjena 100 najviša je moguća.

Slovenija najgora u povijesti po indeksu percepcije korupcije

Slovenija je prošle godine ponovno pala na indeksu percepcije korupcije (CPI) i dosegla povijesno najnižu razinu, objavila je nevladina međunarodna organizacija Transparency International.

Kako prenosi slovenska agencija STA, tijekom prošle godine Slovenija je pala za jedan bod i s 56 bodova se izjednačila s Italijom, Gruzijom i Češkom.

“Nalazi ovogodišnjeg indeksa percepcije korupcije vrlo su zabrinjavajući, a Transparency International Slovenija vjeruje da će se trend nastaviti sve dok donositelji odluka ne nastave provoditi nultu toleranciju na korupciju”, upozorila je predsjednica slovenskog ogranka Transparency Internationala Neža Grasselli.

Grasselli je istaknula da “svaki pojedinac može pridonijeti svoj dio većem integritetu u društvu zahtijevajući tu nultu toleranciju od donositelja odluka”.

Slovenija je već 2021. doživjela značajan pad na ljestvici zemalja po percepciji korupcije, ali je prije toga nekoliko godina stagnirala.

Srbija na najlošijoj poziciji u 11 godina

Srbija je na najznačajnijem globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije pala za pet mjesta na listi – na 101. poziciju, i u javnom sektoru ima indeks 36 od 100 mogućih, priopćila je u utorak nevladina organizacija Transparentnost Srbija (TS).

U prethodne dvije godine Srbija je imala indeks percepcije korupcije 38 i nalazila se na 94. odnosno 96. mjestu liste koju objavljuje međunarodna organizacija Transparency International.

Ovogodišnji skor je ujedno najlošiji u posljednjih 11 godina, otkako se primjenjuje ista metodologija ocjenjivanja, navodi TS.

Taj pad, poslije desetogodišnje stagnacije, ocjenjuje TS, očekivan je u situaciji otvorenog kršenja brojnih protukorupcijskih preventivnih zakona.

Indeks Srbije za sedam poena manji je od svjetskog prosjeka, a od zemalja regije lošija je samo Bosna i Hercegovina, s indeksom 34, dok Albanija dijeli 101. poziciju sa Srbijom, navedeno je u priopćenju.

Istodobno, prištinski mediji navode da je Kosovo djelomice napredovalo u borbi protiv korupcije, ali je i dalje ne drži pod kontrolom, uz ocjenu da bi  “odgovornije vođenje dijaloga sa Srbijom omogućilo provođenje ključnih reformi”.

Kosovo je dobilo 41 bod i zauzelo 84. poziciju na globalnom rangiranju zemalja po percepciji korupcije, objavila je prištinska Koha.