Hrvatske ceste je državna tvrtka nadležna za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje mreže državnih cesta ukupne duljine veće od 7300 kilomatara.

S predsjednikom Uprave tvrtke Josipom Škorićem razgovarali smo o zavšetku Pelješkog mosta, covid poslovanju, financiranju iz EU fondova te sigurnosti na cestama.

Kruna svih projekata ove godine zasigurno je završetak Pelješkog mosta. Ovaj povijesni uspjeh još je i veći uzme li se u obzir činjenica da je usprkos pandemiji spajanje posljednjeg segmenta konstrukcije mosta izvedena krajem srpnja, čak tri mjeseca prije roka. Kada možemo očekivati završetak radova i otvaranje mosta za promet?

Most Pelješac, ili točnije cijeli Projekt Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom, uistinu je krunski projekt, usudio bih se reći čak i generacijskog značaja. U srpnju 2021. smo obilježili spajanje posljednjeg segmenta, povezali smo teritorij Republike Hrvatske i sada nestrpljivo iščekujemo puštanje u promet cijele te dionice.

Pandemijskim okolnostima usprkos, dinamika na gradilištu nije se značajnije poremetila i, ako se aktivnosti nastave predviđenim planom, možemo očekivati da će dionice 1. faze projekta biti puštene u promet neposredno prije početka ljetne turističke sezone, negdje u lipnju 2022.

Most Pelješac dio je projekta koji sadrži izgradnju mosta s pristupnim cestama te izgradnju obilaznice Stona, dakle ukupno se gradi 32,5 kilomatara nove državne ceste. Projekt nove ceste je podijeljen na tri ugovora za izgradnju, od kojih će prvi biti dovršen most, već početkom sljedeće, 2022. godine.

Kako teku ostali projekti Hrvatskih cesta i koliko je virus Covid-19 utjecao na njihovu dinamiku?

Svi smo svjedoci promjena koje se događaju. Svijet kakav smo nekada poznavali dobio je novi obris, i moramo se prilagođavati i prihvaćati novonastale okolnosti kako bi, koliko toliko, mogli nastaviti s našim aktivnostima.

Građevinski sektor pogođen je ovom krizom ponajprije zbog jako strmog povećanja cijena građevinskih materijala, ali, na sreću, s obzirom na to da se većina poslova vezana za građenje i održavanje cesta odvija na otvorenom, radne aktivnosti nisu značajnije zaustavljane, tako da sa zadovoljstvom mogu reći da projekti idu svojim planiranim tokom.

Koliko je financijsko i operativno restrukturiranje Hrvatskih cesta pomoglo u ‘pandemijskom’ poslovanju?

Financijsko i operativno restrukturiranje Hrvatskih cesta donijelo je isključivo pozitivne pomake u našem poslovanju, a pandemija je nametnula neke dodatne izazove, koje, zahvaljujući dobro uspostavljenom rukovodstvu uspijevamo kvalitetno rješavati.

Djelomični prelazak na rad od kuće tijekom prošle godine predstavljao je određene organizacijske izazove, ali u jako kratkom vremenu poslovni procesi su se odvijali jednako brzo i jednako kvalitetno kao da su svi zaposlenici u svojim uredima.

Tu posebnu zahvalnost moram izreći svim svojim suradnicima, pokazali su visoku razinu profesionalnosti i fleksibilnosti te su omogućili da poslovanje Društva ni u jednom trenutku nije dovedeno u pitanje.

Bitno je naglasiti i da nakon financijskog restrukturiranja Hrvatske ceste platit će oko 5 milijardi kuna manje za servisiranje dugova, što je odličan rezultat.

Hrvatske ceste maksimalno su koristile mogućnosti financiranje iz EU fondova. Kakvi su planovi za dalje i koji se novi projekti spremaju?

Povlačenje sredstava iz EU fondova svakako je željeni način financiranja velikih infrastrukturnih projekata. Isti su uvijek financijski izazov pa je mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova jedno od rješenja koje omogućuje njihovu provedbu.

Nova multimodalna platforma splitske aglomeracije strateški je projekt Vlade RH, i kao takav, svojom će provedbom otvoriti pristup novoj trajektnoj luci Krilo Jesenice u koju će biti izmješten dio trajektnih linija iz Splita u ljetnoj sezoni. Istodobno će se izbjeći postojeća „uska grla“ na križanju u Stobreču ali i kroz grad Omiš na mostu preko Cetine.

Također, obnovom postojeće DC8 na dionici od oko 20 kilomatara znatno će se pridonijeti poboljšanju, trenutno vrlo niske razine sigurnosti u prometu. Projekt je naveden kao prvi prioritet u kontekstu novih cestovnih projekata za sufinanciranje sredstvima EU, u sklopu novog Operativnog Programa za razdoblje 2021 – 2027.

Kakva je trenutna situacija s količinom i sigurnošću prometa na cestama o kojima brinete? Je li se nastavio trend rasta prometa i pada broja nesreća, koliko je pandemija utjecala na te brojke?

Ovo razdoblje pandemije i svi sociološki aspekti koje je ona donijela utjecalo je i na mobilnost, odnosno količinu prometa na cestama. Tijekom petogodišnjeg razdoblja koje je prethodilo pandemiji, promet na državnim cestama kontinuirano je rastao prosječnom godišnjom stopom od oko 3 posto a istovremeno se povećala i ukupna duljina mreže državnih cesta i to za preko 260 kilometara.

Prethodne godine pad prometa iznosio je oko 18 posto u odnosu na godinu ranije, a najveći je zabilježen u travnju, čak 57 posto u odnosu na travanj 2019. godine. Pad prometa je utjecao i na smanjenje broja prometnih nesreća te smanjenje broja poginulih osoba.

Tako je tijekom 2020. na državnim cestama poginulo 48 osoba što je značajno manje i u odnosu na 2019. godinu kada je zabilježen do tada najmanji broj poginulih osoba na državnim cestama, njih 77.

Međutim, s obzirom na značajan pad prometa tijekom 2020. godine u Hrvatskim cestama proteklu godinu ne uzimamo kao relevantnu te bi svaka usporedba u godinama koje slijede bila neobjektivna.

* Sadržaj omogućile Hrvatske ceste