Samo bolje povezani i udruženi poduzetnici u pekarskoj industriji mogu biti jači na domaćem i inozemnim tržištima, pri čemu im je potrebna bolja komunikacija, obrazovaniji kadrovi, bolja suradnja proizvođača i trgovaca te podrška mjerodavnih institucija.

Da snage, znanja i potencijala imaju, najbolji je dokaz 30-ak proizvođača tjestenine, koji su posljednjih 10-ak godina, i više nego utrostručili proizvodnju, dok su pekarnice sve modernije i inovativnije. Prilika za rast je još puno, od domaćeg turizma do trenda mediteranske prehrane, no prije treba pronaći i model kako riješiti problem velikih troškova na povratu kruha pekarske industrije od oko 400 milijuna kuna godišnje te sive ekonomije koja je u toj branši i dalje itekako prisutna, zaključci su okruglog stola projekta Snaga hrvatske hrane: Pekarski proizvodi i tjestenine, kojeg je u srijedu organizirao Poslovni dnevnik.Pekarska industrija u Hrvatskoj godišnje ostvari ukupan prihod veći od tri milijarde kuna sa više od 30.000 zaposlenih. Pekarstvom se u Hrvatskoj bavi oko 600 poduzetnika – s obrtima i više od 2000 – koji u prosjeku godišnje na tržište isporuče oko 350.000 tona pekarskih proizvoda u vrijednosti od oko 450 milijuna eura.

Prema riječima Nade Barišić, direktorice Žitozajednice, proteklih godina broj subjekata u pekarstvu je rastao. No, od 2012. slijedi pad broja društava jer i industrijska proizvodnja prati pad gospodarstva za 2,6 do 3%. Zbog pada kupovne moći još je veća potražnja za osnovnim vrstama kruha, koje u pravilu čime 50% ponude pekara. Kupnja polubijelog i crnog kruha porasla je tako čak 13%, dok zbog modernih pekarnica i novih trendova "hrane s nogu" u ovoj godini bilježimo i porast proizvodnje peciva, što je najbolji dokaz da se uz domaću sirovinu i razvoj novih trendova te izvoz, u pekarskoj branši može i više, ocijenila je Barišić. 

Uvoz tjestenine stagnira
"Posljednjih pet godina uvoz tjestenine stagnira, a proizvodnja raste što znači da i mi imamo konja za utrku," slikovit je Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje i predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine u HGK. Kaže kako je u 2012. proizvodnja domaće tjestenine po prvi puta bila veća od uvoza. Od 2000. do 2012. proizvodnja je rasla 3.5 puta, sa 6573 na 22.3698 tona. Desetljeće prije gotovo je nestala s polica, čemu su krivi i sami proizvođači."Od 2000. do 2009. godine potrošnja je rasla vrtoglavih 85%, što je primjerenije industriji informatičke tehnologije ili mobilne telefonije nego prehrani," rekao je Šimunić, ističući kako je takav strelovit rast primarno rezultat promjene prehrambenih navika. Proizvođači tjestenine, njih 27 godišnje ostvare oko 135 milijuna kuna prometa, a najbolji rezultati mogu se pripisati malim i srednjim, u javnosti nepoznatim poduzetnicima, koji su u teškim uvjetima i usporedno s liberalizacijom tržišta imali hrabrosti uložiti rad i novac u pokretanje posla.

No, da bi postali konkurentniji, moraju se povezati. Klasteri su samo jedna vrsta snage s kojom će ojačati i u tome im treba pomoći Ministarstvo obrta i poduzetništva, ustvrdio je Šimunić. Ruža Grgurev, upraviteljica zadruge Pesla, pekarsko-slastičarske obrtničke zadruge za koju malobrojni u Hrvatskoj znaju iako postoji od 1938. i u njoj su se izmijenjale generacije pekarskih obitelji, objašnjava kako su opstali isključivo zahvaljujući šačici entuzijasta, koji su volontirajući održali zadrugu do danas. Hrvatska se treba osvijestiti po pitanju trenda malog obrtništva. imaju različitu problematiku od velikih sustava i ne mogu sami. Državne ih institucije ne potiču na pravi način. Dapače, Državni inspektorat, koji je nedavno ukinut i Grgurev se nada "sretnijoj" varijanti, posebice je bio agresivan prema malim pekarima i slastičarima. I za najmanji prekršaj kažnjavani su sa 30 tisuća kuna, tvrdi Grgurev. Smatra da bi se inspekcija trebala najaviti i pronađe li u nadzoru grešku obrtniku dati rok neka je ispravi, a kažnjavati tek u naknadnoj kontroli. Pekarstvo danas uglavnom završavaju đaci koji nisu mogli upisati se u neku drugu školu pa Grgurev najavljuje projekt Pesline škole pekara i slastičara, u kojoj bi kvalifikacije stjecali oni koji taj posao žele i vole raditi.

"Možete imati najljepšu pekaru, na nju staviti i mašnu, ali to ništa ne vrijedi, ako nemate tržište za svoje proizvode," rekao je Zoran Štefulj, član uprave Čakovečkih mlinova koji posluju u svim krajevima Hrvatske.  Svako podneblje ima svoje ukuse koje poštuju i prema tome kreiraju svoje proizvode. Upozorio je na problematiku sivog tržišta. U ruralnim krajevima, iznio je, kojekakve pokretne trgovine provezu se kroz selo i ostave kruh na svakom drugom plotu, a posluju bez papira, računa i kontrole. Pekari imaju problema i s trgovcima, koji vole pune police kruha i peciva do zatvaranja, pa novac ne curi, nego teče, upozorava Štefulj."Nema tjedna da nemamo neku inspekciju. U nas naprave zapisnik na 8 do 10 stranica, dokaz da su nešto radili, bili u kontroli, a kad smo ih pitali jesu li bili kod onih s pokretnim trgovinama kažu nam da postavljamo tendenciozna pitanja," iznio je Štefulj.Vjekoslav Rakamarić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta odgovorio mu je kako ministarstvo potiče povezivanje poduzetnika i provodi mnoge mjere poticanja razvoja, posebice kroz Poduzetnički impuls.

Najava natječaja
Već 31. ožujka u 8 sati ujutro starta natječaj za mjeru A1 za mikropoduzetništvo i obrt u kojoj je predviđeno ukupno 25 milijuna kuna bespovratnih potpora, od 10.000 do 300.000 kuna, uz do 75 posto bespovratnih sredstava, najavio je Rakamarić. Za male i srednje poduzetnike, kroz mjeru B1 predviđeno je pak 64 milijuna kuna – od 100.000 do 1,4 milijuna kuna, uz 50 posto nepovratnih sredstava. A tu su i mikrokrediti do 120 tisuća kuna, s niskom kamatnom stopom, krediti za samozapošljavanje, poduzetnice, poduzetnike-početnike…. U planu je i 200.000 kuna za posrnule tvrtke koje još nisu potonule u minus, ali imaju problema s obrtnim sredstvima i likvidnošću. Ivan Parać, direktor Pan-peka, kaže kako je danas sve teže voditi pekarski biznis u Hrvatskoj, pekare se sve više prodaju, a veliki trgovci i s udaljenih lokacija dovoze smrznute proizvode i peku ih u svojim prodajnim objektima.

Naveo je i primjer Poljske koja je svoju pekarsku industriju podržala visokim potporama kako bi je učinila konkurentnijom u izlasku i pozicioniranju na inozemnim tržištima.Prilika domaćim proizvođačima tjestenine svakako je plasman proizvoda kroz restorane i hotele u kojima se danas na tanjurima poslužuje talijanska tjestenina, samo zato što je dobro 'izbrendirana'."Jela od tjestenine su McDonald's 21. stoljeća. Zato je velika prilika u HoReCa kanalu. Porast u potrošnji tjestenine primarno se dogodio u domaćinstvima, ugostitelji taj trend još nisu prepoznali. Ponuda jela od tjestenine još uvijek je slaba, a i tamo gdje je ima bazirana je na nekoliko istih jela. Osim toga, hoteli se uglavnom opskrbljuju iz veleprodaje, tek 14 posto nabavljaju izravno od proizvođača," kazao je Šimunić.

Prekomjerno soljenje
Andrea Gross Bošković ravnateljica Hrvatske agencije za hranu posebno je upozorila na problem prekomjernog soljenja. Dnevni limit po osobi je 5-6 grama soli, dok Hrvati troše i 13 grama, a Hrvatice 11, pri čemu veliku količinu dobivaju iz kruha i peciva. 

Sol u hrani

Još nemamo pravilnika

Andrea Gross Bošković podsjetila je da još nema pravilnika koji bi regulirao količinu soli u prehrambenim proizvodima. Istraživanja su pokazala da redukcija unosa soli na 6 grama dnevno za posljedicu ima 24% smanjenje učestalosti smrti od moždanog udara i 20% smanjenje pojave srčanog udara. Velika Britanija je, kazala je Gross Bošković, problem viška soli uspjela riješiti zajedničkom suradnjom znanstvenih institucija i prehrambene industrije pa najavljuje i restrikcije kod uvoza dok mi u Hrvatskoj o tom problemu u pravilu govorimo jednom godišnje.

Izjave sudionika:

Kupnja polubijelog i crnog kruha porasla je tako čak 13%, dok zbog modernih pekarnica i novih trendova "hrane s nogu" u ovoj godini bilježimo i porast proizvodnje peciva 
Nada Barišić, Žitozajednica

Od 2000. do 2009. godine potrošnja je rasla vrtoglavih 85%, što je primjerenije industriji informatičke tehnologije ili mobilne telefonije nego prehrani
Zoran Šimunić, Naše klasje

Hrvatska se treba osvijestiti po pitanju trenda malog obrtništva. Imaju različitu problematiku od velikih sustava i ne mogu sami
Ruža Grgurev, Pekarsko-slastičarsko obrtnička zadruga Pesla

Poljska je svoju pekarsku industriju podržala visokim potporama kako bi je učinila konkurentnijom u izlasku i pozicioniranju na inozemnim tržištima
Ivan Parać, Pan-Pek

U ruralnim krajevima kojekakve pokretne trgovine provezu se kroz selo i ostave kruh na svakom drugom plotu, a posluju bez papira, računa i kontrole
Zoran Štefulj, Čakovečki mlinovi

Već 31. ožujka u 8 sati ujutro starta natječaj za mjeru A1 za mikropoduzetništvo i obrt u kojoj je predviđeno ukupno 25 milijuna kuna bespovratnih potpora
Vjekoslav Rakamarić, Ministarstvo poduzetništva i obrta

Još nema pravilnika koji regulira količinu soli u prehrambenim proizvodima. Hrvati troše i 13 grama soli dnevno, Hrvatice 11, a veliku količinu soli dobivaju iz kruha i peciva
Andrea Gross Bošković, Hrvatska agencija za hranu