Dobrovoljne inicijative za rješavanje nepoštenih trgovačkih praksi nisu rješenje. Žalimo što istovjetna regulativa ne vrijedi u svih 28 članica Europske unije jer je "faktor straha" i dalje je evidentan, zaključak je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj upućen Europskom parlamentu u opet otvorenoj raspravi o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom.

EK lani je u srpnju u Parlament uputila Komunikaciju o rješavanju nepoštene trgovačke prakse, uz naputak da ohrabruje članice koje još nisu riješile tu problematiku neka usvoje kodeks ili zakon, uz najavu kako će učinjeno ocjenjivati u jesen 2015. 

Prehrambeni kodeks 
Odbor za poljoprivredu sada od Komisije traži neka ocijeni sve nacionalne modele radi odabira najboljih praksi kako bi se primijenile na razini EU. Ističu da bi uloga arbitra za prehrambeni kodeks (Groceries Code Adjudicator) iz Ujedinjene Kraljevine mogla poslužiti kao model za prilagodbu na razini cijele Unije. Odbor tvrdi da je "okvirno zakonodavstvo na razini EU od ključne važnosti za rješavanje nepoštenih trgovačkih praksi i njihovih negativnih posljedica". Poziva Komisiju neka ga uvede jer "samo ono proizvođačima može jamčiti da su nepoštene trgovačke prakse iskorijenjene iz lanca opskrbe hranom uz pravnu sigurnost".

Za razliku od Vlade RH, koja problematiku "nepoštenih trgovaca" unatoč naputku EK iz srpnja 2014. još nije ni stavila na dnevni red, grupa proizvođača izradila je prijedlog mogućeg zakonskog rješenja i ponudila ga proljetos mjerodavnima. Nažalost, pomaka još nema. Prijedlog zakona zapravo je postao tek loptica u višemjesečnom 'ping pong' meču na relaciji Hrvatska gospodarska komora – Ministarstvo poljoprivrede. Na obje adrese traje muk. Trgovci, čini se, ipak imaju bolje lobiste i veći utjecaj, a proizvođači i dalje ostaju gurnuti na margine.

Problem rabati i rokovi
"Kako bi se suzbila nelojalna konkurencija, ekonomska ovisnost, ali i ucjenjivanja, potrebna su nam jasna pravila. Taj problem ne možemo rješavati na dobrovoljnoj razini ili ga prepuštati nacionalnim vladama jer se one ne žele zamjerati trgovačkim lancima", stav je hrvatske europarlamentarke Marijane Petir iznesen i tijekom rasprave u EU Parlamentu. Petir se zauzima za donošenje europske direktive kojom bi se suzbile nepoštene trgovačke prakse.

"Veliki trgovci zloupotrebljavaju nepotpune uvjete iz ugovora, svoje troškove i rizike prenose na dobavljače, nepošteno raskidaju ugovore i zlorabe povjerljive informacije, zato se zalažem za jasnu regulativu na razini cijele EU", ističe Petir. "Pekarski biznis u Hrvatskoj godišnje vrijedi oko 500 mil. eura, a trgovci pekarima dnevno vrate 12-14 posto neprodanog kruha, što je trošak 60-70 milijuna eura koji ta branša mora sama sanirati", ilustrira Mijo Prgomet, direktor Hrvatske udruge proizvođača pekarskih i slastičarskih proizvoda.

Vlada, kaže, nikako da obveže trgovce, primjerice, da ne mogu vratiti više od 4% kruha, što je pravilo u većini europskih država, a ni HGK i HUP ne pokazuju volju da se problem riješi na obostranu korist. Od povrata se ne smiju praviti ni krušne mrvice ni stočna hrana, takva je regulativa EU, navodi i podsjeća i na problem rabata te dugih rokova plaćanja. "Ne tako davno marža trgovaca bila je 25, danas se penje i do 50 posto", ističe Prgomet.