Pčelari traže od države nadoknadu za doprinos očuvanju prirode

Autor: Agencija VLM , 29. siječanj 2013. u 10:08
Photo: Ivica Galovic/PIXSELL

‘Izračun proveden u Engleskoj kaže kako je prihod od jedne košnice 1 300 eura, ali od toga 10 posto ostaje pčelaru, a 90 posto državi .’

Na godišnjoj skupštini vinkovačke Udruge pčelara Nektar koja broji 105 članova, predsjednik Stanko Čuljak je u prioritetima rada u 2013. istaknuo ustrajanje pčelara na razradi metodologije izračuna naknade pčelarima za doprinos zaštite okoliša i očuvanja biološke raznolikosti neovisno o broju košnica. Pčelari drže kako oprašvanjem pčele uvelike doprinose očuvanju čovjekova okoliša jer mnoge biljne vrste opstaju samo zahvaljujući pčelama podsjećajući kako neke europske zemlje već isplaćuju ovakve naknade.

– To je naša ideja koju nastojimo provesti preko Ministarstva gospodarastva, Ministarstva zaštite okoliša i Ministarstva znanosti i uskoro ćemo im dostaviti dopise s našim prijedlozima kako to ostvariti. Izračun proveden u Engleskoj kaže kako je prihod od jedne košnice 1 300 eura, ali od toga 10 posto ostaje pčelaru, a 90 posto državi i općenito društvu kroz ulogu pčela u polinaciji poljoprivrednih kultura, ali i raslinja potrebnog za očuvanje biološke raznolikosti i zato držimo nužnim uključiti u razvoj pčelarstva i ova ministarstva. Poznat je slučaj iz Kine gdje je u jednoj pokrajini tolika zagađenost da uopće nema pčela već ljudi moraju ručno oprašivati stabla krušaka. Pčele ne mogu opstati bez čovjeka, a mnoge biljne vrste bez pčela pa držimo kako imamo pravo na nadoknadu jer radimo nešto što je važno za očuvanje prirode i samo valja osmisliti model kako bi se ta nadoknada isplaćivala pčelarima – kaže Stanko Čuljak dodajući kako su članovi Nektara 80 posto oni s 15 do 20 košnica, dakle zaljubljenici u pčelarenje, a ne zbog interesa.

– Trudimo se povećati površinu biljnog pokrova pod medonosnim biljem. Svjedoci smo nastalih klimatskih promjena zbog kojih je manje oborina i dostuponost vlage što uvjetuje otežano pčelarenje i zato predlažemo sadnju drvoreda uz prometnice, neiskorištenom i neobrađenom zemljištu – kaže Čuljak. 

Komentirajte prvi

New Report

Close