U redovnoj publikaciji "PBZ Tjedne analize", analitičari te banke u ponedjeljak se osvrću na prošlog tjedna objavljene prve procjene Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu po iznenađujuće visokoj godišnjoj stopi od 2,8 posto.

"Iako smo očekivali ubrzanje gospodarskog rasta u trećem ovogodišnjem tromjesečju na oko 2 posto, prva procjena DZS-a koja ukazuje na rast od 2,8 posto premašila je naša očekivanja", navode.

Prve procjene DZS-a ukazuju na znatnije ubrzanje rasta osobne potrošnje, na 1,4 posto u odnosu na 0,6 posto u drugom kvartalu, kao i državne potrošnje, na 0,6 posto prema 0,4 posto kvartal ranije. Ipak, ističu iz PBZ-a, najveće iznenađenje dolazi od rasta investicija od čak 2,2 posto, s obzirom da je riječ o rastu na koji nije ukazivalo kretanje indeksa građevinskih radova, dok je pozitivan doprinos neto inozemne potražnje očekivano nastavljen i u trećem tromjesečju.

Naime, pojašnjavaju, s obzirom na visokofrekventne pokazatelje moglo se očekivati da će izvoz usluga odnosno turizam značajno doprinijeti rastu BDP-a u promatranom razdoblju. Tako je izvoz dobara i usluga porastao 8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a uvoz za 8,1 posto, čime je u konačnici, prema podacima DZS-a, doprinos neto inozemne potražnje bio 1,6 postotnih bodova. 

"Iako je raspoloživih pokazatelja za posljednje tromjesečje vrlo malo, pa trenutno raspolažemo samo podatkom da je industrijska proizvodnja u listopadu zabilježila rast od visokih 6,4 posto (kalendarski prilagođeni indeks), odnosno 4,8 posto (izvorni indeks) u odnosu na isti mjesec 2014., možemo očekivati da će se i u tom tromjesečju ostvariti pozitivna stopa rasta BDP-a, iako znatno niža od rasta u trećem tromjesečju uslijed značajnije nižeg utjecaja turizma ali i potencijalnih negativnih učinaka izbornog ciklusa na odvijanje poslovne aktivnosti", kažu analitičari PBZ-a.

Stoga procjenjuju da bi u konačnici ove godine BDP mogao porasti za otprilike 1,3 posto, a ni u 2016. ne očekuju bitno drugačija kretanja, već zadržavanje stope rasta na približno istim razinama.

Svoju prognozu temelje na očekivanju da će kod osobne potrošnje doći do slabljenje pozitivnih utjecaja poreznih izmjena iz ove godine te pozitivnih utjecaja niske razine cijena, uslijed čega se može očekivati zadržavanje potrošnje na približno istim ili tek marginalno višim razinama. 

Ipak, bitno veći pozitivni doprinos očekuju od investicijske aktivnosti potaknute prvenstveno većom apsorpcijom EU fondova, "dok na strani domaće potražnje najveću nepoznanicu predstavlja državna potrošnja odnosno nejasan način provedbe fiskalne konsolidacije".

Što se pak tiče inozemne potražnje, iako očekuju njezin daljnji pozitivan doprinos, navode i kako se "određena doza nesigurnosti javlja uslijed geopolitičkog rizika te činjenice da je 2015. postavila visoko ljestvicu u dijelu izvoza usluga odnosno turizma".