Poliklinika za ginekologiju i bolesti dojke "Eljuga" obilježit će 25. rujna 20. obljetnicu svoga osnutka.

Privatna poliklinika koja, po mišljenju brojnih domaćih stručnjaka, spada među vodeće u Hrvatskoj, a u njoj se  na jednom mjestu sustavno i sveobuhvatno obavljaju ginekološki pregledi i pregledi dojke s ciljem poboljšanja zdravlja žena. Bračni i liječnički par Ljerka i Damir Eljuga osnovali su zdravstvenu ustanovu 1994. godine s ciljem da na jednom mjestu o ženama skrbe vrhunski stručnjaci onkolozi i ginekolozi, jer se, objašnjavaju, na taj način postiže najpouzdanija dijagnostika, a slijedom toga i učinak liječenja biva značajno bolji. U povodu 20. obljetnice ravnateljica poliklinike prim. dr. Ljerka Eljuga, specijalistica onkologije i radioterapije govori o njezinu poslovanju i problemima s kojima se u krizi suočava hrvatsko priovatno zdravstvo. 

Jeste li posljednjih godina imali većih ulaganja u polikliniku i koliko imate zaposlenih?
Naša poliklinika obavlja vrlo složenu zdravstvenu djelatnost dijagnostike tumora dojke i  tumora na jajnicima  u žene. Kako bismo mogli uočiti male i koji put zahtjevne promjene, potrebno je veliko iskustvo i znanje liječnika, ali isto tako moramo imati suvremenu dijagnostičku opremu, a ona je jako skupa jer se proizvodi u zemljama s visokim standardom. U našem 20-godišnjem radu neprestano smo kupovali najnoviju dijagnostičku opremu, primjerice, ultrazvučne aparate, jer na taj način želimo da naše pacijentice budu pregledana s jednako kvalitetnom opremom kao što bi to bilo i u najrazvijenijim zapadnoeuropskim zemljama. Naša je ustanova na tržištu i naše pacijentice itekako znaju što dobivaju za cijenu koju plate. Ne želimo da naši pacijenti niskom cijenom kupe 'pogrešnu dijagnozu', jer zdravlje je najveće blago na svijetu. Poliklinika ima 10 stalno zaposlenih djelatnika i desetak vanjskih suradnika.

Kako se, po vašem mišljenju, razvija privatno zdravstvo i ima li budućnost?
Privatno zdravstvo u Hrvatskoj se razvija razmjerno dobro, ali ne onakvim tempom kako bi trebalo. Naime, imam osjećaj da se zbog mentalnog sklopa u glavama mnogih, na privatno zdravstvo još uvijek gleda kao na nešto što nije spojivo sa socijalnom državom. Zdravstvena usluga  koju korisnici konzumiraju u bilo kojoj državnoj bolnici  ima svoju cijenu, ali je oni ne znaju ili ih ne zanima. Međutim, tu često visoku cijenu svi mi solidarno plaćamo preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Mislim da nam je potrebno tržišno natjecanje na svim razinama i transparentni javno-privatni partnerski odnos između privatnih poliklinika i državnih zdravstvenih ustanova, jer će se na taj način poboljšati učinkovitost zdravstvenog sustava, uz niže cijene, što je osobito važno. Primjerice, naša poliklinika može ponuditi cijenu mamografskog pregleda nižu od one koju HZZO plaća bilo kojoj bolnici, ali, na žalost, za takav oblik suradnje u nas još ne postoji interes. Privatno zdravstvo ima svoju budućnost, ali ne mislim da će se značajnije razvijati u sljedećim godinama, s obzirom na recesiju iz koje Hrvatska još ne izlazi. Da bi privatnu zdravstvenu uslugu pacijenti mogli koristiti moraju biti zaposleni i imati pristojan osobni dohodak, a i sami znate kakvo je stanje u nas.

Po čemu se razlikuje vaš pristup u radu u odnosu na druge poliklinike, po čemu ste posebni?
U čemu se naš rad razlikuje od drugih, to najbolje znaju pacijenti koji kontinuirano koriste naše zdravstvene usluge. Tako su, primjerice, neke moje pacijentice otišle u neku od brojnih poliklinika, ponajprije jer je dotična ustanova imale znatno niže akcijske cijene. Međutim, ponovno bi se vratile, jer su bile nezadovoljne, ne samo uslugom u tim drugim ustanovama, već su neke, na žalost, dobile i pogrešnu dijagnozu o čemu se danas sve češće govori, a  zbog takvih pogrešnih dijagnoza vode se  i sudski sporovi. Rekla bih da smo posebni po tome što smo subspecijalisti u onome što radimo. Medicina je naše životno opredjeljenje i posvećeni smo maksimalno našem poslu. Budući da često dijagnosticiramo zloćudne bolesti dojke i ženskog spolnog sustava, naša briga o pacijenticama nipošto ne prestaje njihovim izlaskom iz naše poliklinike, već s njima dogovaramo nastavak liječenja kod najboljih liječnika u zagrebačkim bolnicama ili pak u inozemstvu.

Postoje li neki trendovi u ginekološkoj praksi unazad godinu dana po pitanju načina liječenja?
Trendovi obolijevanja od zloćudnih bolesti su, na žalost, i dalje vrlo zabrinjavajući, a odnose se na porast pojavnosti zloćudnih bolesti dojke i ženskog spolnog sustava, najviše zbog stila života suvremene žene. Najvažnije je otkriti bilo koju bolest čim ranije, a to je posebno važno za zloćudne bolesti, ponajprije dojke budući da se rano otkriveni rak dojke danas može gotovo potpuno izliječiti. Štoviše, nakon kirurškog odstranjenja tumora često nije potrebna dodatna skupa terapija. Na taj način spasili smo živote mnogih oboljelih žena, a što je također važno, uštedjeli smo i državi novac za liječenje.

Pametni lijekovi

Već neko vrijeme veliki napredak u liječenju tumora dojke postiže se korištenjem takozvanih pametnih lijekova. O čemu je zapravo riječ? 

Pametni lijekovi su naziv za terapiju kojoj je poznat molekularni cilj djelovanja. Jedan od najpoznatijih takvih medikamenata u široj javnosti je lijek herceptin koji se koristi u liječenju posebnih vrsta tumora dojke, a djeluje kao protutijelo na receptor HER2 i inhibira njegovo djelovanje. Cilj stvaranja i proizvodnje "pametnih lijekova" jest uništavanje samo zloćudnih stanica, dok normalne i zdrave stanice tijekom liječenje trebaju biti pošteđene.