Na najvećem skupu autobusera u Europi, sajmu RDA u Kölnu, gdje dogovara poslove i finišira planove za 2015. više od pet tisuća njemačkih autobuserskih tvrtki, Hrvatska nije ponudila odgovor koji branša iščekuje. Njemački autobuseri, suočeni u ovoj godini s brdom papirologije i PDV-om najvećim u okruženju na putovanjima za Hrvatsku, nadali su se da će do prošlotjednog RDA hrvatska strana omekšati uvjete.
Slično, kao što su to svojevremeno napravili Poljaci čim su se osvjedočili da im nova EU pravila za autobusere donose turističke minuse. Hrvatska je također tijekom predsezone iskusila prorijeđevanje autobusnih gostiju, naročito u režiji manjih autobusera, i to od deset do čak trideset posto. Jadranski domaćini, budući nema promjene pravila, strepe da će se sličan trend nastaviti i tijekom posezone, kada se mnogi oslanjaju baš na autobusne grupe.
U Njemačkoj su autobuseri uistinu brojni, većina su veliki s nekoliko desetaka ili čak stotina autobusa, ali gotovo trideset posto su male autobuserske tvrtke. Često se radi o ljudima koji tijekom godine voze školsku djecu ili radnike nekih velikih tvornica, a turizmom se bave kad su autobusi slobodni. Nerijetko su i iz manjih mjesta, nisu to neki veliki svjetski putnici i neugodno su ih zatekla ova zamršena pravila. Moraju, među ostalim, ispuniti čak sedam različitih dokumenata i formulara, sve kod službenog tumača prevesti na hrvatski, ponavljati to i još na troškove u Hrvatskoj platiti 25 posto PDV-a, više nego igdje – priča Selimir Ognjenović, direktor njemačkog turoperatora ID Riva tours, koji među poslovnim partnerima ima i dosta autobusera.
Lorencin: ‘Treba preispitati proceduru za autobusere’
Za manje autobusere je to naročito komplicirano, a nije im ni isplativo tako da ne ne čudi da neki odustaju od Hrvatske. Predsjednik zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Nedo Pinezić kaže da autobuseri i inače imaju slabiji tretman od aviokompanija koje se obilato potiče na dolaske, pa brdo papirlogije i visoki PDV smatra dodatnom ‘nepravdom’.
“U nekim dijelovima posezone autobusni gosti u destinacijama na sjeveru obale čine i 90 posto svih gostiju. Takve brojke ne smijemo podcjenjivati”, upozorava Pinezić. Direktor Hrvatske turističke zajednice za Njemačku Romeo Draghicchio, koji je bio na prošlotjednom RDA, priznaje da je kompliciran postupak prijave u svojstvo obveznika plaćanja PDV-a pogodio autobusere, naročito manje.
“Oni imaju i skromniji program i manji broj polazaka prema Hrvatskoj. No, zasad je još prilično teško donijeti generalni zaključak o daljnjem tijeku sezone i idućoj godini. Vjerujem da će uskoro definirati rješenje za taj problem”, kaže Draghicchio. Hrvatsko-njemački partneri bi, međutim, rado čuli od hrvatskog ministra turizma Darka Lorencina kako će i kada s kolegom, financijašem Borisom Lalovcem, razmrsiti taj čvor. Zasad, novosti nema. Lorencin priznaje da je stopa od 25 posto na prijevoz putnika za strane autobusere, koji rade ture po Hrvatskoj, doista najviša u Europi. Kaže da se lani s Poreznom upravom radili na pojednostavljenju cijele procedure, koje su se pokazale najvećom gnjavažom za male autobusere koji rade jednokratne ili dvokratne posjete.
“No čak i da Hrvatska odustane, isti sustav postoji u Sloveniji”, kaže Lorencin. “O ovoj smo temi razgovarali s njemačkim autobuserima, znamo kakve modele imaju u drugim zemljama, a ako se pokaže da uistinu stiže bitno manje autobusnih gostiju zatražit ćemo od Ministarstva financija da se to preispita”, poručuje Lorencin.
Primjeri iz EU
Oformili i agenture za papirologiju
Slično su se svojevremeno zaletili i Poljaci, no čim su minusi krenuli odmah su porez srezali na osam posto, a oformili su i svojvrsne agenture koje su rješavale papirologiju za strane autobusere. Inače, u Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj, Portugalu, Irskoj…, autobuseri ne plaćaju taj porez uopće. Grci naplaćuju paušal od 30 eura za manje autobuse i 45 eura za veće. U Španjolskoj se autobuserima naplaćuje stopa od deset posto, a u susjednoj Sloveniji, za razliku od hrvatskih 25 posto, svega 9,5 posto na trošak prijevoza kroz njihovu zemlju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu