Panel, posvećen pitanju ravnopravne rodne zastupljenosti umjetnica i kulturnih djelatnica, održan je povodom aktualne izložbe  „Vidljive“, koju u zagrebačkom MSU možete pogledati do 1. listopada 2023. godine, nakon čega se seli u Rijeku i druge hrvatske gradove.

U raspravi su sudjelovale Iva Hraste Sočo, intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Vesna Meštrić, voditeljica odjela zbirki i muzejska savjetnica MSU-a, Josipa Bubaš, teoretičarka umjetnosti i performerica, Maja Ljubić Kutnjak, vršiteljica dužnosti voditeljice Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Martina Munivrana, autorica projekta „Vidljive“. Sudionicama panela video izjavama su se obratili i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko i Predrag Fred Matić. Ministarstvo kulture i medija RH na panelu je predstavljala Anja Jelavić, dok je raspravu moderirala Vlatka Kolarović, urednica 3. programa Hrvatske radiotelevizije.

Prema istraživanju Europskog parlamenta iz 2021. godine, 60% osoba koje se bave umjetnošću ili studiraju umjetnost su – žene. Međutim, radovi autorica zastupljeni su s manje od 10% u stalnim umjetničkim zbirkama diljem Europe. Rodna ravnopravnost jedna je od glavnih vrijednosti Europske unije i temeljno pravo. EU je proteklih godina postigao znatan napredak u području rodne ravnopravnosti, i to prvenstveno putem zakonodavstva o jednakom postupanju, rodno osviještene politike i integracije rodne perspektive u sve politike, u kombinaciji s ciljanim mjerama za bolji položaj žena. No brojke ukazuju kako je još puno prostora za napredak u ovom području, u cijeloj Uniji: na tržištu rada previše je žena u slabije plaćenim sektorima, a nedovoljno su zastupljene na položajima na kojima se donose odluke.

„Ovaj nesrazmjer ne odnosi se samo na područje kulture i umjetnosti, nego se provlači kroz sve segmente društva“, istakla je u uvodnoj riječi Maja Ljubić Kutnjak. „Na razini Europske unije, žene zarađuju 13 posto manje nego muškarci. Imaju 30 posto niže mirovine. Nedovoljno su zastupljene i na položajima na kojima se donose odluke. A istovremeno, žene su te koje podnose 75% neplaćene skrbi i rada u domaćinstvu.“

Međuinstitucionalni projekt i izložba Vidljive predstavlja stvaralaštvo više od stotinu autorica, kako bi se osvijestila nužnost za ravnopravnom vidljivošću i zastupljenošću autorica u muzejskim kolekcijama i programskim realizacijama. Plod je istraživanja zastupljenosti umjetnica u umjetničkim zbirkama muzejskih institucija, a ujedno predstavlja određene aspekte i mapiranje suvremene umjetničke prakse autorica u Hrvatskoj. Projektom se želi ukazati na suvremenu likovnu produkciju autorica koja je visokih dometa, ali slabo vidljiva.

„EU jasno je prepoznala spolnu ravnopravnost kao temelj kulturne raznolikosti“, naglasila je Željana Zovko. „Suočavanje sa staklenim stropom i dalje predstavlja velik izazov za napredak žena ograničavajući njihove mogućnosti za dosizanje vodećih pozicija usprkos njihovim sposobnostima. Zbog toga je spolna ravnopravnost u kulturnoj politici temelj ravnopravnosti za koju se zalažemo.“

„Strategijom o rodnoj ravnopravnosti u EU želi se do 2025. godine svim umjetnicama u Uniji osigurati jednak pristup kulturnom i kreativnom tržištu rada, jednaka primanja i zastupljenost na kulturnim i rukovodećim pozicijama, te jednaku prepoznatljivost rada umjetnica“, naglasio je Predrag Matić Fred.

„Kad pričamo o kazalištu, na primjeru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu svjedočimo boljoj situaciji“, objasnila je Iva Hraste Sočo. „Već su i uloge u kazalištu su najčešće rodno uvjetovane, pa teže dolazi do zapostavljanja umjetnica. Ipak, mislim da na ovom pitanju djelujemo više nego ikad prije. Sve naše vršiteljice dužnosti ravnateljica opere, drame i baleta su žene. Odnedavno imamo i prvu direktoricu opere u 163 godina povijesti HNK – Željku Barišić Pulig. Osim unutar institucije, važna nam je suradnja s nezavisnom scenom – naši koreografi, redatelji, pjevači, dirigenti – svi dolaze s te scene i ne možemo jedni bez dugih. Meni kao intendantici važan je balans i davanje prednosti svim marginalnim skupinama, više nego što se činilo do sada.“

„Direktive Europskog parlamenta utječu uvelike na institucionalno okruženje – one su velik poticaj za balansiranje rodne ravnopravnosti. Postoji sve širi prostor za poticanje rodne ravnopravnosti. Inače, od samih početaka pedesetih godina, Galerija suvremene umjetnosti otkupljuje radove umjetnica, ali iako se i GSU i današnji MSU zalažu za rodnu ravnopravnost, postotak otkupljenih radova je i dalje malen“, ističe Vesna Meštrić. „Pazimo na zastupljenost autorica u postavu, a treba reći i kako je MSU danas „ženski“ kolektiv – s oko 70 posto zaposlenica.“

„Ideja projekta „Vidljive“ je nastajala dugo, u suradnji s predstavnicama partnerskih ustanova MSU-a: Umjetničke galerije Dubrovnik, Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Galerije umjetnina Split i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka“, predstavila je projekt Martina Munivrana. „Usredotočile smo se na razdoblje od 1990. godine do danas, jer se pokazalo kako je od devedesetih došlo do opadanja kontinuiteta zastupljenosti autorica u fundusima. Namjera nam je aktualizirati ovu temu, vodeći se naravno kvalitetom umjetničkih radova i opusa. Projekt želi potaći i drugačije promišljanje otkupne politike institucija i uspostaviti relaciju između radova iz fundusa i onih izvan njega.“

„Na nezavisnoj sceni ne postoji stigmatizacija ženskog rada“, rekla je Josipa Bubaš. „Na ovoj sceni uvriježene su prakse koje tek ulaze u institucije, zato što je scena u bliskom kontaktu s civilnim sektorom, koji na ovim pitanjima radi još od devedesetih. Ipak, sa strukturne strane, ženama je i dalje teže nego muškarcima, jer su oni i dalje okrenuti javnoj sferi, dok žene još uvijek imaju više obiteljskih obaveza, koje se teško mogu pomiriti sa zahtjevima kontinuiranog prisustva i networkinga na nezavisnoj sceni. U umjetnostima kao što je performans, koji je prolazan sam po sebi, to je posebno vidljivo.“

Sam Europski parlament raspolaže zbirkom suvremene umjetnosti, čija je začetnica Simone Weil, njegova prva žena-predsjednica. Strateški dokumenti definiraju uspostavu rodnog balansa u politici otkupa umjetnina i svaka država članica, pa i Hrvatska, dobit će mogućnost povećati broj otkupljenih radova umjetnica ako su podzastupljene. U tom smislu, kultura je izjednačena s drugim djelatnostima u kojima se kroz politike, strateške dokumente, konkretne mjere i financijske inicijative potiče žensko stvaralaštvo i poduzetništvo.