Pandorina kutija krije se u rashodima proračuna

Autor: Ana Blašković, Marija Brnić , 28. studeni 2016. u 22:01
Nema Vlade kojoj Sindikat učitelja ne stigne pod prozore/Patrik Macek/PIXSELL

Smjernice proračuna otkrivaju kako Vlada na rashodovnoj strani ne planira toliko najavljivane rezove i uštede.

Sudeći po smjernicama gospodarske i fiskalne politike za naredne tri godine Vlada Andreja Plenkovića zasad ostaje samo na jednoj velikoj reformi, onoj u poreznom sustavu. Paket od 16 zakona koji upravo idu u drugo čitanje na prihodovnoj strani proračuna u 2017. trebali bi, u kombinaciji s gospodarskim rastom od 3,2 posto, podići razinu na 119,6 milijardi kuna, što je za 3,3 milijarde kuna više nego u ovoj godini.

No, smjernice otkrivaju kako Vlada na rashodovnoj strani ne planira toliko najavljivane rezove i uštede. Rashodi u 2017. bit će veći za 4,7 milijardi kuna i dosegnuti 126,5 milijardi kuna. Ministar financija Zdravko Marić može biti zadovoljan što je deficit opće države uspio dodatno smanjiti na 1,6 posto BDP-a, te time zadovoljiti preporuke Vijeća EU za rješavanje prekomjernog proračunskog manjka i priliku da se kreditni rejting RH vrati na investicijsku razinu. No, okvir za kreiranje proračunskih stavki na rashodnoj strani mogao bi se pokazati kao "Pandorina kutija", jer je niz otvorenih financijski teških pitanja ostao visiti u zraku, prije svega pregovori sa sindikatima i nagomilani dugovi u sektoru zdravstva.

Premijer Plenković otkrio je da će u se za mirovine iduće godine izdvojiti 697 milijuna kuna više zbog indeksacije, uključujući i povlaštene mirovine, te očekivanog prirodnog rasta broja umirovljenika. Rashodi za zaposlene rastu za 395 milijuna, obrambeni sektor dobiva 348 milijuna kuna, a za nove mjere demografske politike izdvojit će se 157,5 milijuna kuna, te za branitelje 150 milijuna, što ne uključuje preraspodjele iz ministarstva zdravstva i socijalne politike. Teret duga ostaje za državu i dalje visok, premda će udjel javnog duga u BDP-u pasti ispod 85 posto,  iznos za kamate iduće godine povećat će se za 269 milijuna kuna, na 11 milijardi, dok će godinu kasnije taj iznos biti još 400 milijuna veći, a u 2019. iznosit će 11,5 milijardi kuna. Primjetno rastu iznosi za subvencije za koje je predviđeno 6,7 milijardi kuna, čak 10 posto više naspram ove godine. To se uglavnom odnosi na poljoprivredu, HŽ i subvencije za restrukturiranje brodogradilišta.

Članstvo u EU stajat će nas 3,3 milijarde kuna. Pojedinačno najviši iznos od 46,1 milijardu kuna čine transferi iz proračuna i viši su za 923 milijuna kuna nego ovogodišnji, a tom povećanju najviše pridonosi rast mirovina. Analitičar Ekonomskog instituta Zagreb Željko Lovrinčević ocjenjuje kako bi se projekcija prihoda mogla realizirati, posebno bude li turistička sezona i iduće godine na razini ovogodišnje, no probleme očekuje na rashodnoj strani, jer je, kaže, upitno hoće li se ti planovi ostvariti. "Rashodi ne uključuju pregovore sa sindikatima o rastu plaća, ali ni rast dugova u zdravstvu koji su u uzlaznoj putanji od 2015. i u nekom trenutku će ih biti nužno podmiriti", kaže.

Te dvije otvorene stavke, koje po njemu počivaju na nerealnim osnovama, mogle bi dodatno povećati rashode između 1,5 i 2 milijarde kuna. "Sasvim je sigurno da se u stvarnom životu neće dogoditi da plaće ne porastu jer bi to značilo da sindikati pristaju na desetljeće zamrzavanja. Dogovor sa sindikatima trebalo je postići prije izrade proračuna, a s obzirom da se to nije dogodilo, relativno brzo očekujem rebalans", ocjenjuje Lovrinčević.  Kad su u pitanju izvanproračunski korisnici, Vlada pokazuje izuzetan optimizam u procjenama, posebice u slučaju Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), a ne manjka ga ni za ostale korisnike.

Fond je ove godine u minusu oko 100 milijuna eura, a po smjernicama uzima se kao sigurno da će uspjeti povući sredstva iz fondova EU. S druge strane se polazi i da, za razliku od ove godine, ali i prethodnih, DAB neće imati isplata osigurane štednje u slučaju da neka banka "posrne".  "Ovo je sindikatima "crvena krpa" – rast povlaštenih mirovina, novi zakon o braniteljima, veća izdvajanja za obranu,… daje se signal da novca ima, a da se ne želi ispoštivati obveze prema sindikatima i to bi mogli shvatiti kao provokaciju i teško pristati na zamrzavanje plaća u sljedeće tri godine", smatra Lovrinčević. 

Komentirajte prvi

New Report

Close