Početkom srpnja Hrvatska palicu predsjedanja Vijećem EU-a prepušta Njemačkoj. Na proteklih šest mjeseci najviše će se gledati kroz prizmu epidemije koronavirusa, no u Vladi su zadovoljni postignutim: dogovorom članica oko otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Zagrebačkom deklaracijom te dogovorom Vijeća oko dva paketa investicijskih inicijativa Komisije.

O rezultatima hrvatskog predsjedanja, novom proračunu Unije, apliciranju za sredstva za obnovu Zagreba, ali i kritikama da je Zagreb ignorirao rastući autoritarizam Viktora Orbána razgovaramo s državnom tajnicom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Nikolinom Brnjac.

Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a završava krajem lipnja, no mnoge je teme zasjenila epidemija. U kojoj mjeri smo ispunili ciljeve predsjedanja?
Imate pravo, pandemija nam je na neki način ‘otela’ pola predsjedanja, tako da su brojne teme koje smo planirali detaljnije raspraviti s europskim partnerima zasjenjene ovom globalnom krizom. Osobito mi je žao što nismo uspjeli održati sve ona planirana događanja u Hrvatskoj kojima smo se iznimno veselili. Međutim, mislim da smo odlično reagirali u potpuno nepredviđenim i neočekivanim uvjetima. Smatram da smo bili iznimno uspješni. Brojni europski kolege pohvalili su naše snalaženje, a i kancelarka Angela Merkel čestitala je premijeru Andreju Plenkoviću na uspješnom predsjedanju. Objasnit ću zašto i sama smatram da smo bili uspješni. Predsjedati Vijećem prvenstveno znači držati zakonodavnu agendu Unije na određenom kolosijeku i u Vijeću što kvalitetnije i ažurnije raspravljati prijedloge Komisije, koja je inicijator europskih zakona. U tom kontekstu Predsjedništvo pokušava što prije osigurati dogovor u Vijeću kako bi moglo finalizirati zakonodavni proces kroz pregovore s Europskim parlamentom. Krenuli smo u taj zadatak s velikim entuzijazmom znajući da nas čekaju neke zadane teme – npr. novi Višegodišnji financijski okvir EU koji smo označili svojim prioritetom. Iako je u prosincu 2019. na Vijeću odlučeno da će pregovore o tzv. Pregovaračkoj kutiji za VFO preuzeti novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Predsjedništvu je ostao ogroman posao pregovaranja o više od 50 sektorskih akata koji su dio paketa VFO-a. Dio tog posla se odvijao paralelno uz pregovore čelnika. Nastavili smo i rad finskih kolega na drugim zakonodavnim aktima, a očekivali smo najviše posla nakon objave Programa rada EK za 2020., kojim je treba opočeti novi zakonodavni ciklus. Međutim, jedva se krenulo u raspravu dokumenata iz Zelenog plana, najvažnijeg paketa nove Komisije, a već je na vrata počela kucati pandemija. Nakon početne nevjerice mi smo se stvarno iznimno brzo snašli te u okviru Vijeća organizirali rad u uvjetima kakve nijedna država osnivačica Unije, pa ni najdugovječniji europski službenici nikada nisu iskusili. Morali smo dogovoriti izmjene poslovnika Vijeća kako bi se omogućio kontinuitet donošenja odluka, a najveći je izazov bio sakupiti ministre i omogućiti im kvalitetnu raspravu. Zbog toga smo vrlo brzo počeli organizirati videokonferencije koje su vrsta neformalnih sastanaka Vijeća, a kojima su hrvatski ministri predsjedali iz Zagreba. Dosad ih je održano više od 50. Ipak, one ne mogu posve zamijeniti prave sastanke, a nažalost, Vijeće se više neće imati priliku sastati uživo tijekom našeg predsjedanja.

Koji su potezi bili ključni?
Uspjeli smo postići dogovor u Vijeću oko niza zakonodavnih akata, ali i održati na dnevnom redu i neke velike političke teme koje su nama bile bitne, npr. proširenje i demografiju. Posebno smo ponosni na dogovor oko otvaranja pregovora o pristupanju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju, to je odluka koja je triput bila odgađana, a mi smo uspjeli postići dogovor svih članica, i to 2 dana nakon potresa u Zagrebu. Nismo željeli odustati ni od summita EU- a i 6 država Zapadnog Balkana, pa je i Zagrebačkom deklaracijom poslana poruka solidarnosti i podrške europskom putu naših susjeda. Istaknula bih dogovore Vijeća oko dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Komisije na korona krizu koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s EP-om u manje od mjesec dana. Time je članicama omogućeno usmjeravanje preostalih kohezijskih sredstava iz tekućeg VFO-a u suočavanje s posljedicama krize, uz 100% europsko financiranje. Sva raspoloživa sredstva iz proračuna Unije za 2020. usmjerena su na kupnju zaštitne opreme i podršku zdravstvu.

Kako komentirate kritike da je predsjedanje obilježila šutnja pred usponom autoritarizma u Mađarskoj i da su ocjene ministra Grlić-Radmana da je to interno pitanje pojedine zemlje u suprotnosti s EU ‘acquisom’?
Nije uloga niti zadaća Predsjedništva Vijeća komentirati unutarnju politiku države članice. U EU se vrlo dobro zna koja institucija treba reagirati i koja ima pravo inicijative u određenim slučajevima, sve je to propisano Ugovorima. Mi smo predvidjeli održati na Vijeću u ožujku i svibnju rasprave o postupcima na temelju članka 7 Ugovora o EU no, ti se sastanci nisu mogli održati zbog pandemije. EK upravo priprema godišnje izvješće o vladavini prava u svim članicama, i sigurna sam da će u izvješću adresirati sve relevantne teme koje su vezane uz zakonodavni okvir EU.

S korona krizom u fokusu je sad plan oporavka EK. Što Hrvatska može očekivati i u kojem roku?
Komisijin se prijedlog sastoji od dva dijela: modificiranog VFO-a od 1100 milijardi EUR i Instrumenta za oporavak (Next Generation EU) od 750 milijardi, od toga 500 bespovratnih milijardi i 250 milijardi povoljnih zajmova. Instrument za oporavak će se financirati kroz novac koja će EK posuditi na financijskim tržištima na temelju odličnog kreditnog rejtinga EU-a. Otplata tih zajmova bi krenula od 2028. te trajala do 2058. Prema preliminarnim izračunima Hrvatska može očekivati iz ovog paketa nešto više od 20 milijardi eura. Sredstva koja će EK posuditi putem Next Generation EU-a bit će isplaćivana kroz programe iz novog VFO-a. Pritom postoji nekoliko programa kojima bi se premostilo razdoblje između dva financijska okvira, a koji bi se mogli koristiti već od ove godine. Međutim, cijeli paket moraju prihvatiti sve članice na razini Europskog vijeća. Šefovi država i vlada razgovarat će o paketu putem videokonferencije 19. lipnja, a nadamo se da bi do dogovora moglo doći već u srpnju. Iako su neke države signalizirale određena neslaganja s prijedlogom, vjerujem da ćemo ga usvojiti na vrijeme, najkasnije do kraja godine.

Hrvatska računa na novac iz europskog Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba. Je li odrađena sva pripremna dokumentacija za prijavu? Koliko se novca može povući i kada?
Vlada je prikupila obimnu dokumentaciju i prijavila se za financijsku podršku iz Fonda 10. lipnja. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke. Bilo nam je važno da naša procjena štete bude utemeljena na priznatoj metodologiji, pa smo dosta vremena posvetili pripremi za ovu prijavu. Premijer Plenković pojasnio je da bi prema pravilima fonda maksimalan iznos, s obzirom na štete, mogao biti do 600 milijuna eura. Uvjereni smo da treba iskoristiti europska sredstva za obnovu Zagreba zato što možemo računati na bespovratna sredstva, ne samo iz Fonda solidarnosti, nego i iz drugih programa koji će nam biti dostupni kroz novi VFO. Nije nam cilj zaduživati svoju djecu, već odgovorno rješavati prioritete putem bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova koje možemo osigurati kao članica Unije. Zagreb je stradao u potresu u ovolikoj mjeri i zbog toga što su se godinama primjenjivala polovična rješenja. No, za cjelovito i suvremeno rješenje bila je potrebna analiza štete, ali treba nam i jasna ideja o smjeru u kojem ćemo graditi svoj grad u budućnosti. Obnovljeni Zagreb mora biti istinski grad 21. stoljeća, koristiti što više zelenih tehnologija i omogućiti našoj djeci ugodan život, a svima nama biti razlog za ponos.