Zbog pandemije koronavirusa u Hrvatskoj je došlo do odgode sudskih ročišta te otkazivanja poslovnih sastanaka i savjetovanja sa strankama u okviru pružanja odvjetničkih usluga. Odvjetnici i drugi službenici nastojali su sastanke držati na daljinu, a sa strankama su komunicirali telefonskim i elektroničkim putem.

Objašnjava nam to Kristijan Horvat, odvjetnik koji s kolegama u odvjetničkom društvu Horvat & Zebec & Bajsić Bogović, u kojem radi četvero odvjetnika i petero odvjetničkih vježbenika uz administrativno osoblje.

Samo hitni slučajevi

Kako sudovi zbog pandemije rade smanjenim kapacitetom i rješavaju samo hitne slučajeve, nastala situacija i u pravosuđu prati trend neaktivnosti gospodarstva RH. Pitanja stranaka uglavnom su se odnosila, navodi Horvat, na ostvarivanje prava na mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta, kao i na zahtjeve i savjetodavne usluge vezano uz otkazivanje ugovora o radu.

Dodaje da tek slijede zahtjevi za naknadom zbog dugotrajnosti sudskih postupaka uslijed povrede prava na suđenje u razumnom roku.

“Zagreb je pogodio i snažan potres koji je oštetio dio zgrada sudova, i to u mjeri da rad niti pristup tim zgradama nije bio moguć. Zakon o parničnom postupku u čl. 212. st. 1. t. 7. propisuje da se on prekida kada zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu.

U ovom slučaju do prekida dolazi po samom zakonu. Čl. 214. ZPP-a propisuje da u slučaju prekida postupka, prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji, kao i da sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku”, objašnjava Horvat.

To što sudovi nisu radili ne prijeći stranke da dostavljaju podneske i nove tužbe, no kako Horvat tumači, po tome će sud moći postupati tek kada nastavi s radom i od tog će trenutka pravne radnje, koje su poduzete dok traje prekid postupka, moći imati i pravni učinak prema drugoj stranci.

Uzaludna inicijativa

Hrvatska odvjetnička komora je 9. travnja predložila Ministarstvu pravosuđa poduzimanje mjera potrebnih za osiguranje tehničkih uvjeta za održavanje ročišta i izvođenje dokaza na daljinu korištenjem audiovizualnih uređaja. No, to nije zaživjelo.

“Niti u jednom predmetu koji se nalazi na sudu, a u kojem naše društvo zastupa neku od stranka, nije održana glavna rasprava korištenjem audiovizualnih uređaja”, kaže naš sugovornik.

Postoje načini da se rad suda, pa tako i održavanje sudske rasprave organizira i u ovim uvjetima: držanje socijalne distance kada sudovi obrađuju predmete gdje imaju po jednu stranku, te video rasprava koja je na inozemnim sudovima već praksa i dopuštaju je i hrvatski zakoni.

“Pandemija je na površinu izdigla stare probleme pravosuđa u vidu starosti i uređenosti sudskih zgrada i prostorija, tehničke opremljenosti sudova i slično. Dobrodošla je odluka kojom se utvrđuje ispunjenje uvjeta za elektroničku komunikaciju na svim općinskim sudovima, svim županijskim sudovima i Visokom trgovačkom sudu RH”, zaključio je Horvat.