Pametnim investiranjem u zdravlje, osobito u preventivu, Hrvatska bi u 20 godina mogla uštedjeti 9 milijardi dolara, odnosno na svaki uloženi dolar u poboljšanje zdravstvenog sustava, vratila bi si 1,30 dolara.
Izračun je to istraživanja kuće McKinsey Global Institute “Zdravlje na prvom mjestu”, a bavi se time kako upravo zdravstveni sustavi nakon Covid-19 pandemije mogu pomoći globalnom oporavku i donijeti značajne ekonomske i društvene prednosti.
Globalno istraživanje
Istraživanje donosi konkretne prijedloge mjera poboljšanja razine zdravlja svjetske populacije s procjenom kolike bi bile ekonomske i društvene koristi pristupa koji bi utjecao na smanjenje broja preuranjenih smrti, bolovanja te invaliditeta.
“Dok države smišljaju nove modele sustava javnog zdravstva te započinju oporavak ekonomija, otvorila im se generacijska prilika ne samo za obnovu postojeće štete već i za značajni razvoj sustava zdravstvene zaštite i blagostanja”, rekao je Shubham Singhal, partner i voditelj odjela za razvoj zdravstvene zaštite u McKinseyju. Naime, Covid-19 pandemija podsjetila je koliko je presudno zdravlje svake osobe, društva i cijele globalne ekonomije.
“Pandemija je razotkrila dubinsku ranjivost ne samo u sustavima zdravstvene skrbi, već i u zdravstvenom stanju pojedinaca, društvenim strukturama i ekonomijama diljem svijeta. Rane analize procjenjuju kako će u ovoj godini posljedice pandemije dovesti do pada svjetskog BDP-a za tri do osam posto, ali treba uzeti u obzir i podatak da loše zdravstveno stanje pojedinaca godišnje utječe na smanjenje svjetskog BDP-a za čak 15 posto”, ističu autori studije.
Istraživanje obuhvaća 200 država u razdoblju do 2040. godine, te navodi različite zdravstvene izazove i prilike s kojima će se suočiti svaka od njih.
U McKinseyu su tako izračunali da bi se, uz globalno povećanje dostupnosti zdravstvene zaštite, svjetski teret oboljenja mogao smanjiti oko 40 posto u dva desetljeća. Usto, to bi dovelo do skoka u razini vitalnosti stanovništva, pa bi prosječan 65-godišnjak u 2040. mogao biti jednako zdrav kao prosječan 55-godišnjak danas.
Razina smrtnosti novorođenčadi pala bi za 65% , nerazmjer u zdravstvenoj zaštiti među stanovništvom bi se smanjio i 230 milijuna ljudi više bi bilo živo u 2040. Bolje zdravlje stanovništva, zdravija radna snaga, proširenje radnih kapaciteta starijih osoba i osoba s invaliditetom, osoba s kroničnim bolestima, moglo bi dodati 12 trilijuna dolara u svjetski BDP do 2040. , što je povećanje od osam posto.
Istraživanje je pokazalo kako se čak 70% neiskorištenih mogućnosti za poboljšanje zdravlja nalazi u razdoblju prije nego neka osoba potraži liječničku pomoć.
Prevencija u fokusu
To se može postići tako da se dio potrošnje u zdravstvenom sustavu prebaci iz liječenja u prevenciju, za što se trebaju provesti reforme sustava. Pritom će inovacije poput novih lijekova, zahvata, medicinskih uređaja, tehnologija i modela primjene zdravstvene skrbi biti ključne.
Da bi hrvatski građani bili zdraviji, podjednako treba raditi na promjeni životnog stila i navika pojedinaca, prevenciji i osvještavanju važnosti brige za zdravlje, te na primjeni terapije.
Najvažnije u top 5 zdravstvenih intervencija koje se preporučuju Hrvatskoj je korištenje lijekova za kardiovaskularne bolesti srca, prevenciju moždanog udara i dijabetes (15%), na drugom mjestu su cjepiva (5%), potom regulacija prehrane (2%), protuupalni lijekovi (2%), te uvjeti za siguran porod (1%).
U istraživanju se ne navodi radi li se o povećanju dostupnosti navedenih lijekova ili kontroli njihove primjene. Uz te promjene u McKinseyu procjenjuju da bi se stopa oboljenja u Hrvatskoj mogla smanjiti za 34%, a godišnji broj dana bez oboljenja po osobi pao za 27 dana, što bi rezultiralo s dodatnih 9 milijardi dolara u 2040.
