Iako je održivo gospodarstvo još do nedavno zvučalo kao dosta ‘apstraktan’ pojam, danas ga je moguće ‘susresti’ na gotovo svakom koraku. Može se reći da je teorija polako zaživjela u praksi i kako je već svima manje-više jasno da je nemoguće govoriti o razvoju i rastu, a da ono nije povezano s održivošću.

S time se slaže i Tihana Kostenko, direktorica marketinga Saponije, koja napominje kako održiv razvoj predstavlja realan okvir za ekonomski model koji podrazumijeva odgovornije upravljanje resursima, smanjenje otpada i emisije stakleničkih plinova, povećanje energetske učinkovitosti, upotrebu obnovljivih izvora energije, pravednu raspodjelu bogatstva, smanjenje siromaštva te poticanje inovacija i razvoja novih tehnologija.

Potpuno reciklabilna ambalaža
“U Saponiji smo prepoznali potrebu uključivanja svojih svakodnevnih poslovnih procesa u ispunjenje globalnih ciljeva održivog razvoja UN-a. Kako oni predstavljaju ključan element održivog razvoja, tako je njihovo ostvarenje prioritet svake odgovorne tvrtke. Svoje poslovanje smo usmjerili na poboljšanje energetskih performansi, smanjenje potrošnje energenata, investiranje u projekte energetske učinkovitosti i postavljanje sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Cilj nam je da naš trag bude održiv i pun poštovanja prema našem jedinom domu – Zemlji”, ističe Tihana Kostenko i dodaje kako su sredstva za to dostupna, samo ih treba iskoristiti.

“Upravo smo završili veliki projekt energetske obnove Saponije, vrijedan preko 60 milijuna kuna, sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u maksimalnom iznosu od 19,9 milijuna kuna. Ciljevi koje ćemo ostvariti kroz taj projekt imaju poseban značaj za Saponiju, ali i za grad Osijek. Naša je obveza da jedna od najvećih deterdžentskih industrija u regiji bude primjer unaprjeđenja poslovanja kroz smanjenje negativnog utjecaja na okoliš a to smo, kroz ovaj projekt i ostvarili. Stavljanjem u funkciju solarnih panela koji su instalirani na pročeljima i krovnim površinama proizvodnih pogona smanjit ćemo potrošnju električne energije iz distribucijske mreže i ostvariti značajnu ušteda energije, smanjenje emisije CO² od 1250 T/ godišnje i proizvodnja 659.000 kWh zelene energije godišnje”, objašnjava direktorica marketinga Saponije.

Održivi razvoj Saponije ogleda se i kroz njihove brendove, racionalnu uporabu resursa te kroz uvođenje ekološki prihvatljivijih tehnologija, sirovina, ambalaže i formulacija proizvoda. “Jedan od projekata je i smanjenje udjela plastike u ambalaži te upotreba potpuno reciklabilne ambalaže. Najveći pomaci napravljeni su na vodećem brendu tvrtke, Faks helizimu tekućem i praškastom, kako na sastavu tako i na ambalaži. Deterdžent je iznimno djelotvoran već pri niskim temperaturama pranja od 20˚C i kratkim ciklusima pranja te omogućuje štednju energije.

Eko dizajn nove ambalaže za tekući deterdžent je napravljen od 37 posto manje plastike u odnosu na prethodnu varijantu. Na kutijama za praškasti deterdžent plastična ručka zamijenjena je papirnatom te se sada ambalaža za Faks može 99,8 posto reciklirati, tamo gdje postoji infrastruktura za recikliranje. S novom reciklabilnom kutijom 8000 kilograma plastike nikad neće doći na police”, tvrdi Tihana Kostenko.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo ističe kako ekonomski model zasnovan na temeljima održivog koncepta zaista postaje imperativ i ključno načelo lokalnih, regionalnih i globalnih ekonomija i investicija. “Zeleni plan Europske unije i zelene politike Vlade RH temeljne su smjernice za naše gospodarstvenike i HBOR se njima služi u svom redovnom poslovanju kako bi potpomogao neizbježan proces zelene tranzicije hrvatskog gospodarstva.

Postizanje održivog razvoja podrazumijeva investiranje financijskih sredstava u projekte koji doprinose održivosti kroz tri ključne komponente: okolišne, društvene i upravljačke. Investiranje koje analizira spomenute faktore prilikom donošenja odluke nastoji identificirati, procijeniti te cjenovno rangirati društvene, okolišne i upravljačke rizike, ali i mogućnosti”, objašnjava Čuvalo i dodaje kako su za postizanje ciljeva održivog razvoja, potrebna značajna financijska sredstva iz javnih, ali i iz privatnih izvora.

Upravo je tu, napominje, ključna uloga razvojnih banaka kroz osmišljavanje i kreiranje novih financijskih instrumenata i proizvoda za financiranje investicijskih projekata, ali i kroz privlačenje dionika privatnog sektora, poput komercijalnih banaka na zajedničko financiranje održivih projekata.

Održive financijske politike
“Za financiranje projekata koji podrazumijevaju tranziciju ka niskougljičnoj ekonomiji postoje značajna sredstva na financijskom tržištu, od multilateralnih razvojnih banaka (EBRD, EIB koji je Europska klimatska banka, Svjetska banka i dr.), ali i od strane regionalnih i nacionalnih financijskih razvojnih institucija. U samim začecima financiranja projekata povezanih s klimom HBOR je imao ključnu ulogu kroz ostvarivanje suradnje s regionalnim i multilateralnim razvojnim bankama temeljem koje su osigurana značajna sredstva za financiranje projekata.

HBOR je omogućio financiranje najosjetljivije faze u realizaciji projekata, one koja je povezana s pripremom projektne dokumentacije, kroz suradnju sa Svjetskom bankom i kroz GEF darovnicu. Ta ključna pomoć je podrazumijevala odobravanje kredita, ali i tehničku pomoć u pripremi i osmišljavanju projekata”, kaže Čuvalo i napominje kako je HBOR jedan od pionira nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj, odnosno izvještavanja o rizicima i mogućnostima u kontekstu društvene odgovornosti, brige za okoliš i korporativnog upravljanja. O održivosti poslovanja HBOR izvještava od 2007. godine, kada su i pristupili hrvatskoj mreži članica UN Global Compacta (UNGC).

“HBOR je prepoznao svoju ključnu ulogu u poticanju tranzicije na niskougljično gospodarstvo i usvojio je Strategiju za razdoblje od 2020. do 2024. godine koja detaljno opisuje prioritete i korake u postizanju tranzicije. U svibnju 2023. u HBOR-u je završila provedba projekta održivog financiranja naziva ‘Zaokret HBOR-ovih aktivnosti prema održivom financiranju i zelenoj tranziciji’ kojim je HBOR započeo prilagodbu zahtjevima regulative o održivosti i održivom financiranju.

Ovaj projekt zaokreta prema održivom financiranju podržala je Europska komisija, odnosno Glavna uprava za potporu strukturnim reformama (DG REFORM). Cilj projekta bio je ojačati HBOR u razumijevanju okolišnih, klimatskih i društvenih rizika i njihovih implikacija na poslovanje te osigurati razvoj i provedbu sveobuhvatnog skupa održivih financijskih politika, postupaka, alata i mjerila. Implementacija preporuka i zaključaka projekta očekuje se u drugoj polovici 2023. godine”, kaže predsjednik Uprave HBOR-a.

Nuša Korotaj; Igor Anić; Darjan Budimir

Odgovorne poslovne odluke
Jurica Brajković, voditelj Odjela za energetsku regulativu i ekonomiku u Energetskom institutu Hrvoje Požar (EIHP) ističe kako su klimatske promjene i s njima povezane opasnosti koje prijete okolišu potaknule EU, a tako i Hrvatsku, da usvoji ambiciozni plan borbe protiv klimatskih promjena u cilju očuvanja okoliša. Temelj današnjem okviru zaštite okoliša i klime čini Pariški sporazum koje je EU pretočio u nekoliko inicijativa poput EU Zelenog Plana

(Green Deal), Fit for 55 te REPowerEU. “Velike klimatske promjene čiji smo svjedoci proteklih nekoliko desetljeća, što se prvenstveno manifestira kroz pojavu ekstremnih vremenskih prilika te sve veći pritisak na prirodne resurse, nameću potrebu da gospodarstva budu održiva. Nažalost, održivost gospodarstva dolazi s određenom cijenom koju su novije generacije spremne platiti, barem u razvijenim zemljama.

Međutim, period transformacije gospodarstva prema zelenom će trajati predugo ako se takva transformacija ne potakne na odgovarajući način”, upozorava Brajković koji smatra da se zamah zelenog gospodarstva može očekivati tek u trenutku kada će poslovni subjekti morati uzimati u obzir negativne učinke koje njihove poslovne odluke nanose okolišu i klimi.

Saponia će stavljanjem u funkciju solarnih panela znatno smanjiti potrošnju električne energije/PD

Poticanje ulaganja u OIE
“Značajan napredak po pitanju razvoja zelenijih gospodarskih aktivnosti u energetskom sektoru je u zadnje vrijeme potaknut rastom cijene emisijskih dozvola koje ‘kažnjavaju’ korištenje ekoloških neprihvatljivih tehnologija kao što su ugljen i nafta. Daljnji napredak se očekuje u trenutku kada u potpunosti zažive ESG standardi koje će kroz nekoliko godina morati primjenjivati svi značajni poslovni subjekti u EU-u. Cilj ESG standarda je da osigura, među ostalim, ponašanje poslovnih subjekata koje će biti u skladu s okolišnim i klimatskim ciljevima EU-a.

Na ovaj način će se, primjerice, omogućiti da oni poslovnih subjekti, čije je poslovanje u skladu s okolišnim standardima, imaju prihvatljivije uvjete financiranja od onih subjekata koji se ne pridržavaju takvih standarda”, ističe Brajković i dodaje da je iluzorno je očekivati da će poslovni subjekti u značajnijem obimu prijeći na zeleno gospodarstvo ako za to nemaju financijski poticaj.

“Budući da svaka članica ubire značajna sredstva od nameta na ne-ekološke aktivnosti (poput, primjerice, prihoda od naknada za emisijske dozvole) bilo bi poželjno da se tako prikupljena sredstva vrate u gospodarstvo. Međutim, jednako je važno i da postoji troškovno optimalni plan korištenja takvih sredstava kako bi se postigli što bolji rezultati i kako bi se hrvatskim poslovnim subjektima olakšalo prelazak na zeleno poslovanje”, mišljenja je Brajković.

Zamjenik direktora HROTE-a Darjan Budimir napominje kako je održivo gospodarstvo jedan od najvažnijih koncepata koji se sve više prepoznaje kako ključan za održavanje ravnoteže između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša.

“Investitori često razmatraju ESG analizu tvrtki jer su ti kriteriji postali važan dio investicijskog procesa i financijske analize zbog stjecanja potpunijeg razumijevanja tvrtki u koje ulažu i identifikacije materijalnih rizika i prilika za rast. ESG metrike nisu obično dio obveznog financijskog izvještavanja, iako sve više tvrtki objavljuju informacije u svojim godišnjim izvještajima ili u samostalnom izvješću o održivosti. Brojne svjetske institucije (SASB, GRI, TCFD) rade na formiranju standarda i definiranju značajnosti kako bi se olakšalo uključivanje ovih čimbenika u proces ulaganja”, kaže Budimir i dodaje kako na razini EU postoji sve veći naglasak na održivom razvoju i održivoj ekonomiji. EU je, kaže, postavila ciljeve i strategije koje potiču održivost, uključujući Pakt o klimi.

“Hrvatska, kao članica EU, također se aktivno bavi promicanjem održivog razvoja. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine stavlja naglasak na održivost u ekonomskim modelima. Regulativna i financijska podrška održivom razvoju, kao i ulaganja u tehnologiju ključni su za prijelaz na zelenu ekonomiju jer sve to zahtijeva značajne financijske resurse. U tom smjeru ide EU i Hrvatska te je poduzetnicima na raspolaganju sve više izvora i fondova kojima mogu osigurati dodatno financiranje svojih projekata. Primjerice, putem Modernizacijskog ili Inovacijskog fonda pružaju se potpore za modernizaciju energetskog sektora, inovativne niskougljične tehnologije”, ukazuje Budimir te naglašava da održivost ne mora biti samo obveza, već i prilika za tvrtke.

“Mnoge tvrtke prepoznaju konkurentske prednosti koje pruža održivo poslovanje. Primjenjuju inovativna rješenja, optimiziraju svoje procese kako bi smanjile potrošnju resursa i energetsku učinkovitost te razvijaju proizvode i usluge s manjim utjecajem na okoliš. Mi u HROTE-u svjesni smo važnosti održivosti u poslovanju i aktivno radimo na tome. Najvažnije naše aktivnosti odnose se na poticanje ulaganja u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i razvoj tržišta električne energije. Također, implementiramo mjere za smanjenje našeg ugljičnog otiska, promičemo recikliranje i upotrebu obnovljivih izvora energije u svakodnevnom poslovanju.

Pored toga, educiramo naše zaposlenike o održivosti i potičemo ih na aktivno sudjelovanje u inicijativama koje promiču održive ideje”, objašnjava zamjenik direktora HROTE-a koji je uvjeren da je održivo gospodarstvo jedina opcija za budućnost. “Potrebno je kontinuirano poticati građane i tvrtke na održivost, poboljšati i ubrzati pristup financiranju za održive projekte, posebno ulaganja u OIE te jačati regulativni okvir koji podržava održivost. Održivost i održivi poslovni modeli temelj su uspješne zelene tranzicije Hrvatske i EU”, smatra Budimir.

Igor Podravac; Mirsada Kudrić

Problem linearne ekonomije
Voditelj odjela za klimu i održivost u tvrtki Dvokut-ECRO Igor Anić kaže da je s obzirom na probleme koje globalizacija i suvremeno gospodarstvo izazivaju, a koji se očituju u sve većoj gladi za energijom i potrošnjom roba, usluga i resursa, onečišćenju okoliša i gubitku bioraznolikosti, očigledno da globalni mehanizmi koji bi trebali dati adekvatan odgovor na postavljene izazove kasne. “Mala država kao što je Hrvatska mora se uklapati u svjetske trendove i pratiti ih, a kao punopravna članica EU tim više s obzirom na to da EU ima ambiciozan plan da postane lider u održivosti. U tom smislu govori se o regulatornom ‘tsunamiju’ koji se upravo događa unutar EU-a, a koji postavlja niz zahtjeva ne samo za velike tvrtke, nego i za sve sudionike vrijednosnih lanaca vodećih tvrtki te banke i investitore.

Pozamašan je izazov uhvatiti korak s postojećom, a i budućom regulativom o održivosti koja se ubrzano stvara u okviru Europskog zelenog plana. Cilj navedenog plana je postizanje održivosti gospodarstva pretvaranjem klimatskih i okolišnih izazova u prilike, a obuhvaća niz gospodarskih sektora kao što su promet, energetika, poljoprivreda, gradnja te različite industrije”, kaže Anić te upozorava kako primjena linearne ekonomije tj. tradicionalnog modela u kojem se za potrebe proizvodnje proizvoda ili usluga koriste sirovine koje se poslije ne oporabljuju, proizvodi imaju kratak vijek te se odbacuju i postaju otpad dugoročno neminovno dovodi u pitanje opstanak svih vrsta pa tako i čovjeka.

“U posljednje vrijeme jako se puno može čuti o kružnom gospodarstvu kao mogućoj alternativi koja je više održiva. To je model koji se temelji na iskorištavanju resursa, njihovom učinkovitom (i ponovnom) korištenju davanjem prednosti na vrijednosti, a ne profitu. Daje se prednost proizvodima koji su izdržljiviji, lakši za popravak te ponovnu upotrebu. Važno je napomenuti da se osim produljenja korištenja proizvoda, takav model na istim principima odnosi i na upravljanje prostorom ili npr. zgradama, uslugama te gospodarenju otpadom. Cilj je čim dulje osigurati korištenje određenog proizvoda i tako smanjiti potrebu za novim proizvodima te potrošnju novih resursa. O tome hoćemo li na razini društva aktivirati čim više resursa kako bi dostigli pojedine ciljeve kružnog gospodarstva te hoćemo li kao podjedinici i ujedno potrošači staviti prednost na održivosti, ovisi kakva nas budućnost čeka”, konstatira Anić.

Predviđena su značajna sredstva javnih i privatnih ulaganja u nužnu zelenu tranziciju, a za sada su predviđena uglavnom za javni sektor ili osiguranjem određenih potpora za projekte kojima se postižu ciljevi ne činjenja bitne štete po okoliš. “Projekti moraju imati dokaze da udovoljavaju principima ne činjenja bitne štete i ovdje moram reći da nova regulativa donosi i dodatne zadatke u administrativnom smislu te postaje kompleksnije odabrati pravi projekt, detaljno ga razraditi i osigurati njegovo financiranje.

Kako se radi o relativno novim obvezama, većina tvrtki (pogotovo onih srednje veličine i malih) još nije dovoljno svjesno utjecaja zelene tranzicija na poslovanje i izazova koje ona nosi. Mislim da će ambicioznim planom na razini EU biti osigurana dostatna sredstva za zelenu tranziciju no možda je čak i veći izazov na koji način će gospodarstvo i svi zainteresirani sudionici biti upoznati s ponuđenim mogućnostima i proceduralnim zahtjevima te hoće li imati dovoljno kapaciteta za povući dostupna sredstva, smatra Anić. Nuša Korotaj, generalna direktorica Terma Sveti Martin, kaže da je s obzirom na veliki utjecaj hotelske industrije i turizma na okoliš, jedan od strateških cilja Termi smanjiti ga na minimum.

Jurica Brajković; Hrvoje Čuvalo

Jedini s EU Ecolabel oznakom
“Mi smo ekološki način poslovanja uveli prije desetak godina i on je već tada postao važan element u našem strateškom planiranju, a u posljednjih nekoliko godina našu smo zelenu strategiju intenzivirali i digli na vrlo zavidnu razinu. Zato se možemo složiti s konstatacijom da je ekonomski model zasnovan na održivosti jedina opcija za budućnost. Gledajući na našu branšu, današnji gosti ne traže više samo ležaljku pod suncem i more, već se prilikom izbora destinacije za odmor sve više odlučuju za one koje provode ‘zeleno’ poslovanje i ekološku odgovornost.

Našim certifikatima svakom gostu dajemo do znanja kako je ovdje riječ o visoko kvalitetnom smještaju gdje se brine o okolišu, ali i lokalnoj zajednici. Svakako moramo napomenuti kako Terme na svim razinama svojeg poslovanja uvode taj ekološki pristup i da kod nas nije samo ušteda energije prilikom korištenja klima uređaja u sobama, već se trudimo i do najsitnijih detalja provoditi održivost. Sve to ističe nas kao posebne, jedinstvene, jača našu atraktivnost i time poziciju na tržištu, što na kraju dovodi i pozitivnog poslovnog rezultata”, kaže Nuša Korotaj i napominje kako su Terme Sveti Martin prvi hotel ovog tipa u Hrvatskoj koji je dobio oznaku EU Ecolabel na temelju napora za smanjenje utjecaja na okoliš.

Kako bi se ona dobila, hotel je morao zadovoljiti niz standarda i kriterija koji su ključni za zeleno poslovanje, a koji već dugi niz godina potiču. “Redovitom edukacijom osoblja i gostiju, pokušavamo svima pokazati koliko je važno očuvanje okoliša. Provođenjem projekata energetske učinkovitosti, instaliranjem pet pročistača otpadnih voda, razvrstavanjem otpada, izbacivanjem opasnih kemikalija kao što je sumporna kiselina, postavljanjem solarne pametne klupe, te punionice za električne bicikle i automobile stvoren je sustav zelenog poslovanja koji se primjenjuje u svim našim odjelima.

Glavni ciljevi resorta su edukacija zaposlenika, gostiju, ali i lokalnog stanovništva, kontinuirano investiranje u energetsku učinkovitost, korištenje prirodnih sredstava u održavanju zelenih površina, kontinuirano smanjivanje neselektivnog otpada, korištenje što više reciklirajućih materijala, korištenje lokalno uzgojenih namirnica, povećanje suradnje s lokalnim dobavljačima, te se maksimalno involvirati u razvoj lokalne zajednice kao turističke destinacije i pritom uključiti lokalnu zajednicu u pozitivan razvoj resorta”, ističe Nuša Korotaj. Terme Sveti Martin ponosni su nositelj i drugih certifikata kao što su Certifikat ISO 50001:2011, oznaka “ZelEn”, Sustainable Hotel Certificate by UPUHH, Certifikat sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001), okolišem (ISO 14001), i informacijskom sigurnosti (ISO 27001) kao i Halal Certifikat.

“S obzirom na sve navedeno svakako možemo reći da su Terme pokretač zelenog turizma u Međimurju i kao takve s ponosom ističu i Green Destination certifikat kojeg je Međimurje primilo kao jedina regija u Hrvatskoj i tek četvrta u svijetu”, poručuje generalna direktorica Terma Sveti Martin.

Igor Podravac, suosnivač i direktor poslovnog razvoja Premifaba kaže kako nažalost svi već mogu vidjeti i osjetiti klimatske promjene te se nada da je skepsa, koju su možda neki izražavali, iza nas. “Gospodarski gubici zbog sve češćih ekstremnih pojava povezanih s klimom sve su veći pa tako EU prosječno gubi više od 12 milijardi eura godišnje, zbog čega borba protiv klimatskih promjena nije samo pitanje solidarnosti, već realizacije strateških gospodarskih interesa Europe i Hrvatske. Poduzetnici moraju pomiriti interese profita i ekologije, kao i interese drugih dionika u društvu i zajednici gdje djeluju i gdje kroz svoje poslovanje imaju utjecaj.

Tehnologija ima ključnu ulogu u prelasku na održive modele poslovanja što zahtjeva financijska ulaganja, no mislim da veliki investitori prepoznaju vrijednost održivosti i spremni su u nju ulagati. Tako pokazuje i naše iskustvo – prije tri godine naš potencijal je prepoznao obiteljski fond De Neef Groep, koji stoji iza velike europske tvrtke De Neef Chemical Processing. To ulaganje dalo nam je ‘vjetar u leđa’ i omogućava nam daljnje širenje i rast poslovanja”, ističe Podravac te pozdravlja izvještavanje o održivosti po ESG parametrima koje je od ove godine obaveza i u Hrvatskoj.

Problem je, kaže, što ta obaveza vrijedi samo za velike kompanije, dok većinu ekonomije čine mali i srednji poduzetnici. “Država bi trebala naći način da i njih usmjeri prema održivim praksama i da im pomogne napraviti taj prijelaz, koji je važan da postignemo željene klimatske ciljeve”, smatra Podravac i nadodaje kako je Premifab od samog osnivanja pozicioniran kao kompanija koja spaja gospodarsku aktivnosti i ljubav prema okolišu, čime doprinosi dugoročnom održivom razvoju hrvatskog gospodarstva.

“Premifab je prva i jedina tvrtka u Hrvatskoj i regiji koja plasira visokosofisticirane proizvode vodeći se modelom kružnog gospodarstva, a da je pritom ne samo CO2 neutralna, već i CO2 negativna. Od ukupno tri tvrtke u Hrvatskoj koje su registrirane u registar EMAS – sustav ekološkog upravljanja i neovisnog ocjenjivanja, Premifab je jedina registrirana tvrtka kojoj je gospodarenje opasnim otpadom i obrada opasnog otpada osnovna djelatnost”, navodi Podravac.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić kaže kako cestovni promet danas nosi stigmu djelatnosti koja značajno zagađuje okoliš i doprinosi klimatskim promjenama. Istodobno, ceste su krvotok gospodarstva i životna potreba u većini naših aktivnosti. “U fokusu našeg razvitka je, u skladu s nacionalnim i globalnim strategijama, digitalna i zelena tranzicija. Za nas digitalno konkretno znači uvođenje inteligentnih transportnih sustava koji će povećati sigurnost u prometu i smanjiti zastoje, a zeleno znači okretanje prema novim tehnologijama i alternativnim gorivima.

Korištenje energije sunca ili vodika za pogon vozila još nije i dugo neće biti komercijalno isplativo pa je naša uloga, kao državnog poduzeća, upravo promicanje i uvođenje takvih tehnologija. I tu očekujemo značajnu potporu europskih fondova”, ističe Škorić te dodaje kako je prošle godine unutar Hrvatskih cesta uspostavljen Odjel za održivi razvoj koji obavlja poslove praćenja EU i nacionalnih politika u području održivog razvoja, planiranja mogućnosti ostvarenja nacionalnih i EU ciljeva vezanih za održivi razvoj na državnim cestama.

Josip Škorić; Barbara Bujačić

Zelena gradnja
Glavne okosnice digitalizacije u Hrvatskim cestama mogu se svrstati u grupu provedenih projekata te projekata u realizaciji. “Projekti koje smo proveli odnose se na Sustav za upravljanje projektima kojim je uspostavljen cjeloviti sustav upravljanja građenjem i izvanrednim održavanjem cesta, dok je Sustavom za upravljanje dokumentima ostvareno učinkovito elektroničko poslovanje kroz centralizaciju i standardizaciju rada i nadzora nad svim procesima uredskog poslovanja.

Implementiran je najnoviji SAP ERP sustav (S/4HANA), a realizirana je i upotreba BIM modela kojim je uspostavljena zajednička platforma za razmjenu podataka i definiran informacijski model u cestogradnji. Uspostavljena je i jedinstvena baza javnih cesta u Hrvatskoj kao osnova za stvaranje nove platforme za prostorno praćenje svih aktivnosti na cestama, a izrađen i web GIS portal teGIS platforma svih javnih cesta”, kaže Škorić te ističe da se trenutno radi na povećanju zrelosti upravljanja

projektima, a očekivani rezultati tog projekta su donošenje boljih odluka pri upravljanju portfeljima, projektima i programima, reduciranje troškova i evaluacija uspješnosti projekata. “Razvija se Izvještajno–poslovno-analitički sustav koji će po primijenjenoj tehnologiji biti jedan od najmodernijih, a po opsegu među većim sustavima poslovne inteligencije u RH. Njime će se u konačnici omogućiti jednake usluge i uvjeti korištenja svim korisnicima s pristupom sustavu te izvještavanja u stvarnom vremenu o trenutnom i povijesnom stanju poslovanja.

Uvođenjem internih i eksternih digitalnih potpisa te digitalizacijom protoka dokumenata najvažnijih poslovnih procesa postat ćemo prvo državno poduzeće koje je ostvarilo koncept ‘ureda bez papira’, poručuje Škorić i nadodaje kako se paralela s cestama u smislu održive izgradnje može naći u njihovim studijama o utjecaju na okoliš i mjerama zaštite kojima negativne učinke gradnje ceste nastojimo smanjiti. “Zelena gradnja je za nas interdisciplinarno povezivanje struka na našim projektima, gdje štitimo prirodu i okoliš i sociokulturne vrijednosti nekoga kraja, uvažavajući ekonomske aspekte i tehničke zahtjeve modernog prometa”, napominje Škorić.

Barbara Bujačić, direktorica tvrtke Gebrüder Weiss Hrvatska, kaže kako je bez obzira na trenutne rasprave, održivost već dugo jedna od temeljnih vrijednosti tvrtke Gebrüder Weiss. “Smatramo da je gospodarski uspjeh moguć samo u kombinaciji s ekološki osviještenim djelovanjem i odgovornim korporativnim upravljanjem. U tom smislu: da, održivost je ključna. Međutim, to ne uključuje samo pitanja zaštite okoliša. Naša strategija održivosti “GWcares” temelji se na tri stupa: gospodarstvo, ljudi i okoliš”, ističe Barbara Bujačić i dodaje kako se prelazak na ekološki prihvatljivo gospodarstvo mora provesti zajedno sa političkom stranom.

Isto tako, napominje, ozelenjavanje prometa neće uspjeti bez snažne financijske potpore s političke razine. “Potrebno je pratiti koliko brzo će se razvijati nove pogonske tehnologije (npr. domet e-vozila) i u kojoj će mjeri klijenti biti voljni podržati održivi prijevoz, što također može uključivati ​​veće troškove. Gebrüder Weiss vrlo je aktivan na području zelene logistike. Jasan cilj tvrtke je klimatska neutralnost do 2030. Zato Gebrüder Weiss ulaže velika sredstva u sustave solarne energije na krovovima svojih logističkih terminala.

Na krovu logističkog centra u Svetoj Nedelji trenutačno se postavlja fotonaponska elektrana ukupne vršne snage od 400 kW izmjenične struje koja će proizvoditi energiju za vlastite potrebe”, kaže Barbara Bujačić ali ističe i kako paze na načine prijevoza. “Ponosni smo i što smo proširili vozni park kupnjom nekoliko električnih vozila, čime nastavljamo svoju predanost održivom poslovanju.Nadalje, potičemo naše zaposlenike, klijente i poslovne partnere na aktivno sudjelovanje u ekološki održivim aktivnostima u okviru biciklističke kampanje ‘Biciklom oko svijeta’.

Tom se inicijativom promiče zdrav način života, doprinosi smanjenju emisija CO2 i potiče timski duh među našim zaposlenicima. Svojim djelovanjem usmjerenim na održivost želimo biti inspiracija ostalim predstavnicima našeg sektora. Motivirani smo dijeliti informacije o našim aktivnostima i poticati pozitivne promjene koje će pridonijeti stvaranju održivije budućnosti”, naglasila je Barbara Bujačić.

Investitori često razmatraju ESG analizu tvrtki jer su ti kriteriji postali važan dio investicijskog procesa/PD

Svi snosimo odgovornost
Mirsada Kudrić, generalna direktorica tvrtke Robert Bosch za Hrvatsku i Sloveniju, kaže kako su klimatske promjene jedan od najvećih izazova s kojima se čovječanstvo suočava i svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti. “U Boschu je održivost ugrađena u središte poslovne strategije. Svjesni smo važnosti ulaganja u aktivnosti kojima je cilj zaštita okoliša i ona za nas predstavljaju prioritet. Kao društveno odgovorna kompanija usredotočeni smo na poboljšanje naše energetske učinkovitosti, što će rezultirati trajnim smanjenjem emisije stakleničkih plinova čime sustavno doprinosimo očuvanju okoliša”, ističe Mirsada Kudrić i kaža kako je njihov cilj brzo i održivo eliminiranje ugljičnog otiska tvrtke na globalnoj razini.

U planu im je do 2030. povećati kvalitetu ugljične neutralnosti povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji i poboljšanjem energetske učinkovitosti zgrada i proizvodnih postrojenja. “Od 2018. do 2022. emisiju ugljika smo smanjili za više od 78 posto, a tu brojku planiramo i dalje smanjivati. Naša posvećenost održivosti i zaštiti okoliša, certifikatom su nagradili neovisni revizori Ernst & Young, a izuzetno smo ponosni i što smo treću godinu zaredom uvršteni u popis A izvješća CDP – najvažnije svjetske organizacija za izvještavanje/ocjenjivanje klimatskih mjera, što je veliko priznanje svim našim nastojanjima i akcijama. Nadamo se da će i druge tvrtke slijediti naš primjer”, kaže Mirsada Kudrić.

Od 2020. Bosch grupa sa svojih više od 400 lokacija diljem svijeta u svim segmentima poslovanja djeluje na klimatski neutralan način. Aktivnosti su im usmjerene na tri glavna područja: povećanje energetske učinkovitosti, kupovanje zelene električne energije te povećanje zaliha obnovljive energije. “Ukoliko su u nekom području emisije stakleničkih plinova neizbježne, u potpunosti ih kompenziramo, poduzimanjem odabranih klimatskih mjera u drugim područjima. Razvijamo ekološki prihvatljive proizvode u svim segmentima, obnovljivu energiju činimo pristupačnijom, mobilnost sigurnijom, čišćom i ekonomičnijom”, govori Mirsada Kudrić i dodaje kako nastaje imati pozitivan utjecaj i na klimatske akcije u svojem okruženju.

“Bosch Climate Solutions nudi rješenja iz industrije za industriju. Zadali smo si cilj da do 2030. duž cijelog lanca dobave smanjimo CO2 emisiju za 15%, što u apsolutnim brojevima znači smanjenje od čak 67 milijuna metričkih tona emisije ugljičnog dioksida godišnje. Iako je Bosch Climate Solutions započeo s pružanjem smjernica i savjeta isključivo o razvoju klimatske strategije, u međuvremenu je proširio svoj portfelj na izvješćivanje i postupke procjene o održivosti”, objašnjava Mirsada Kudrić.

Vodik i kompenzacija ugljika
Posebno velik doprinos Boscha vidljiv je u području razvoja vodikove energije. “Od sada do 2030. planiramo uložiti otprilike milijardu eura u energetsku učinkovitost naših strojeva i zgrada te daljnjih milijardu eura u financiranje projekata obnovljive energije, kupnju zelene električne energije i kompenzaciju ugljika.

Djelujući društveno odgovorno u svakom aspektu našeg poslovanja želimo poboljšati kvalitetu života ljudi u zajednicama u kojima djelujemo kako bi sačuvali egzistenciju sadašnjih i budućih generacija. Naši kupci izuzetno nas i cijene zato što vođeni našim dugogodišnjim iskustvom, uspješno, brzo i pragmatično izvodimo projekte koji nude kvalitetna rješenja u području zaštite okoliša i održivog razvoja”, zaključuje generalna direktorica Boscha za Hrvatsku i Sloveniju.