Ruralni razvoj je, uz zelenu tranziciju, jedan od fokusa djelovanja Europske unije, u što godišnje ulaže milijarde eura. Hrvatska je jedna od članica u kojoj je ovo također vrlo značajna tema zbog zapuštenosti sela i sve veće depopulacije ruralnih krajeva zemlje.

Tako tema pametnih sela postaje vrlo važno društveno, ali i gospodarsko pitanje jer nam je u aktualnoj financijskoj omotnici Europske unije za tu namjenu osigurano više od 600 milijuna eura.

Ujednačeni razvoj
Da je to nužno, ali da to neće biti niti brzo niti lako napraviti, potvrđeno je i ovih dana u Zadru i Benkovcu gdje je održana konferencija “Pametna sela – europski koncept razvitka ruralnih područja” gdje je zaključeno da su novi teritorijalni instrumenti za gradove i otoke važan alat za postizanje ujednačenog razvoja svih krajeva Hrvatske.

Šime Erlić, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknuo je da je na raspolaganju više novca za regionalni razvoj nego ikada prije. “Iz nove financijske omotnice, upravo za ove svrhe, za podršku potpomognutih i brdsko-planinskih područja namijenili smo iznos od čak 470 milijuna eura, a za potporu otocima 150 milijuna eura.

Vlada je itekako prepoznala važnost ulaganja u ruralna područja, osobito kad govorimo o razvoju i digitalizaciji javnih usluga, učinkovitoj upotrebi resursa, prometnoj povezanosti i dostupnosti širokopojasnog interneta” zaključio je ministar Erlić te dodao da je tema pametnih sela itekako aktualna u Europskoj uniji.

Naglašeno je kako postoji potreba da o njoj što više razgovaramo u hrvatskoj općoj i stručnoj javnosti. “Koncept pametnih sela, u smislu kvalitetne i jednake razine svih javnih usluga kao onih u urbanim sredinama, velika je hrvatska šansa u narednom razdoblju jer naša ruralna područja pokazuju izniman potencijal.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kroz cijeli niz mjera i programa osigurava sredstva za stvaranje preduvjeta kako bi se taj koncept ostvario: Program podrške brdsko-planinskim područjima, Program razvoja otoka, Program za podršku potpomognutih područja i cijeli niz ostalih programa koji doprinose poboljšanju uvjeta života u ruralnim sredinama”, naveo je ministar.

Kako je konferencija i popratna događanjima, kojima su osobno ili digitalno nazočili i eurozastupnik Tomislav Sokol te potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šica, bilo u Zadru, posebno su istaknute prednosti i potrebe toga kraja. Ministar Erlić istaknuo je kako je u novoj perspektivi za gradove koji su županijska središta u Hrvatskoj Zadar ima mogućnost povući 43 milijuna eura.

Veći spektar
Također, puno je veći spektar prihvatljivih mogućnosti za sufinanciranje. Ministar je poseban naglasak stavio na otočke potencijale jer Hrvatska, uz Finsku, jedina je EU zemlja koja ima svoj poseban Zakon o otocima.

Istaknuo je kako je u suradnji s Otočnim vijećem razvijen financijski razvojni instrument koji je posebno prilagođen otocima i koji će im omogućiti da financijski isplaniraju i provedu svoja integrirana ulaganja. Ukupno je planirano 150 milijuna eura za ovaj financijski instrument.

S projektom “pametnog sela” se već odmaklo u susjedstvu gdje je novosadski istraživačko-razvojni institut za informacijske tehnologije Biosens u suradnji s Delta Holdingom i Mokrin Houseom pokrenuo projekt prvog digitalnog sela u Srbiji.

Isidora Stojačić iz Biosensa je istaknula da im je fokus razviti projekte koji imaju praktičnu primjenu u poljoprivredi, poput dronova i robota, a u svrhu smanjena uporabe pesticida i veće produktivnosti.

Edo Bratović iz Mokrin House-a, pojašnjava da je cilj bio da se ovakav projekt napravi u realnim okvirima u živom selu, Mokrin ima 3000 stanovnika i 600 gospodarstva, a od čega je 40 farmera ušlo u projekt digitalizacije. Najavio je osnivanje i digitalne zadruge u kojoj bi udruženi farmeri zajedno nabavljali repromaterijal i opremu pod povoljnijim uvjetima.