“Tvrtke su zapele na putu digitalnih tvornica i pametne industrije jer nemaju jasnu digitalnu kartu. To je vruća tema, koja je primjenjiva na sve druge tehnologije i industrije”, istaknuo je Drago Cmuk, koji je tu tezu vrlo slikovito predočio kroz vlastito iskustvo.
Ispričao je događaj kad je svoju ekipu poveo na izlet u proljeće na Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru. Prvo iznenađenje koje ih je dočekalo bio je snijeg koji nisu očekivali u to doba godine. “Smočili smo se, zapuhali i, ukratko, bilo je gadno. A tada smo došli do područja gdje je snijeg prekrio sve markacije. U roku od pola sata nastala je panika, jer više nije bilo jednostavno ni stići do cilja ni vratiti se natrag”, opisao je Cmuk. “Ono što sam ovom pričom želio reći jest da kad krenete na put prema pametnoj industriji, čeka vas puno neugaženog snijega i zato je dobro imati vodiča sa sobom. I dobro je imati dvije karte, navigaciju ili nekoga tko poznaje teren”, istaknuo je Cmuk, ukazujući na činjenicu da se valja unaprijed opskrbiti svim potrebnim resursima, uključujući profesionalce koji mogu voditi digitalnu transformaciju.
Pritom je, pozivajući se na istraživanja Gartnera, naglasio da opće umjetne inteligencije sigurno neće biti u narednim desetljećima, kao ni autonomnih vozila razine 4 ili 5. “Tesla je trenutačno na razini dva i pol”, napomenuo je Cmuk, dodavši da nije iznenađenje što se nakon početnog ‘hypea’ oko generativne umjetne inteligencije sada već javlja razočaranje. “Gartner je to predvidio, kao što su znanstvenici predvidjeli pojavu ChatGPT-a. To ne znači da nema niza alata koji uvelike mogu pomoći, jer pametna industrija se razvija posljednjih nekoliko godina”, između ostalog naveo je Cmuk ističući da pri planiranju treansformacije treba uposliti profesionalce.
Ivan Bešlić, suosnivač i CSO Sofascorea te predsjednik CISEx-a, u svom se predavanju osvrnuo na najavljene porezne izmjene. “Po prvi puta vlada je pokazala jasan smjer kojim želi ići, udaljiti se od cigli i betona te usmjeriti na tvrtke. Za sada je to još uvijek mlako i vjerojatno će zahtijevati duži proces i nekoliko iteracija, no smjer je, po prvi puta, jasan”, istaknuo je Bešlić.
Nadalje, Bešlić smatra da su mladi u najvećem problemu, jer trenutačno u IT industriji vlada stagnacija – nema dodatnih investicija kroz fondove niti tvrtki koje ulažu u IT sektor. “Radi se o globalnom trendu, koji se, naravno, vidi i u našoj zemlji. Istovremeno, potpore za mlade, kako je najavljeno, smanjit će se, što neće rezultirati povoljnom situacijom na tržištu. Mladi neće imati priliku u prvim godinama dobivati adekvatnu plaću jer neće biti velika potražnja na tržištu, a istovremeno će tvrtke za mlade plaćati jednake doprinose kao i za sve ostale. To predstavlja veliki rizik”, istaknuo je.
“Ono što valja naglasiti jest da, s obzirom na to da nas u državi neće biti više nego nas je sada, morat ćemo uvoziti visokokvalificiranu radnu snagu, ali i studente. Imamo odlične fakultete, no studenata nedostaje. Imamo veliku priliku, s obzirom na to da smo u EU, Schengenu i eurozoni, da se nametnemo. Mislim da se predavanja moraju prebaciti na engleski jezik kako bi privukla strane studente, a tvrtke bi trebale dokumentaciju, ali i internu komunikaciju u velikom dijelu voditi na engleskom jeziku, jer će nam to donijeti konkurentnost i privući visokoobrazovane kadrove. To je pitanje biti ili ne biti”, smatra Ivan Bešlić, ističući da takav stav temelji na praksi i razgovorima s predstavnicima članica CISEx-a.
