Ograničene cijene struje, plina, osnovnih namirnica, povećanje neoporezivih primitaka, socijalnih naknadi i dječjih doplataka, isplate umirovljenicima, potpore studentima, javnim prijevoznicima, poljoprivrednicima i ribarima. Sve su to Vladine mjere, nominirane za gospodarski događaj godine u izboru Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, za ublažavanje energetske krize koje bi do kraja ožujka Hrvatima trebale pomoći da se nose s porastom cijena prirodnog plina, nastalog nakon pandemijskog lockdowna, a potenciranog trenutačnom geopolitičkom situacijom, Za posljedicu je to imalo i povećanje cijena električne energije, koje se petina u EU dobiva upravo pomoću prirodnog plina. Naravno, energenti su doveli i do poskupljenja svih osnovnih životnih potreba; počevši od hrane, završivši s benzinom i dizelom na benzinskama, koji se također trenutačno prodaju po reguliranim cijenama, budući da je Vlada fiksirala marže te smanjila trošarine na gorivo.

Plin opasno varira

Paket energetskih mjera vrijedan 21 milijardu kuna “za mirnu” je jesen, a i zimu, kazao je premijer Andrej Plenković. Mi ćemo ipak reći “za mirniju” jer svakodnevno moramo kupiti barem kruh koji se teško nalazi za manje od 15 kuna po kilogramu, ali dodatne nam kune, uskoro euri, barem ne odlaze na osnovne energente. Što se struje tiče, po megavatsatu 59 eura troše sad građani kojima godišnja potrošnja nije veća od 2500 kWh, što je ujedno i neki prosjek potrošnje, 62 eura javni i neprofitni sektor, 180 eura prosječna je cijena za poduzetnike, s tim da u ovoj kategoriji postoje posebne gradacije kao i u kućanstvima; tko troši više, plaća više. Ipak, deset i pol puta manja je to cijena struje za domove nego na burzama, jer ona je prošlog mjeseca iznosila 631 euro po megavatsatu, kako je istaknuo ministar gospodarstva Davor Filipović. Plin “opasno” varira na tržištu, 15 kuna po kubiku posljednja je cijena, a kućanstvima ga sufinancira država s otprilike kunom po kubiku, i to zato jer se svim kupcima omogućio prijelaz s tržišnih opskrbljivača na one u javnoj usluzi. Kako su oni osigurali količine plina koje su im pomogle da ga ne moraju kupovati na tržištu, izbjegnuto je da subvencija države bude i desetak kuna po kubiku. Uzmemo li u obzir da prosječno kućanstvo na godišnjoj razini troši između 1000 i 1500 kubika plina, nije teško doći do računice da prosječna obitelj na godinu za plin izdvoji oko četiri tisuće kuna, a da nema intervencije “kuna po kubiku”, godišnje bi plaćali otprilike tisuću kuna više.

Ono što niz stručnjaka spominje jest gorivo i činjenica da i dalje oko pedeset posto cijene litre odlazi u državnu blagajnu, unatoč smanjenim trošarinama i fiksiranim maržama za distributere i trgovce, što je područje na kojem bi se vjerojatno još moglo poraditi, ali što se regije tiče, i trenutačne su mjere dovele do toga da bezin i dizel jeftinije od nas plaćaju samo Crnogorci.

Rasla i socijalna naknada

I poslodavcima je Vlada omogućila da zaposlenicima pomognu s krizom, kroz božićnice, nagrade, bonuse i ine isplate godišnje svaki “gazda” svom “radniku” može iskeširati 27 tisuća kuna, no koliko i tko je to zaista i napravio, nismo sigurni. Kućni budžet može se “podebljati” i ukoliko se kupuju većinski namirnice kojima je ograničena cijena kroz regulirane marže, a to su mlijeko, brašno, suncokretovo ulje i određeno meso, s tim da su iznosi koji se izdvajaju za hranu na vrijeme “stopirani” jer gotovo sve što nije, od rujna je još otišlo “gore”.

Najteže je, svakako, umirovljenicima i nezaposlenima, koji su istaknuti kao posebne kategorije u mjerama jer prvima su narasle najniže penzije za tri posto te im se isplaćuje “energetski dodatak” po cenzusu, od 400 do 1200 kuna, dok će drugi dobiti dodatnih 250 kuna mjesečno. I socijalna naknada je rasla mjerama, a ne smijemo ni zaboraviti nepromijenjenu jediničnu cijenu toplinske energije za kućanstva i poduzetnike u centralnim i zatvorenim toplinskim sustavima, za što se izdvojilo 1,5 milijardi kuna.