U 108 zemljišnoknjižnih odjela u 30 općinskih sudova s pripadajućim stalnim službama, u drugom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni, smanjen je broj izdanih zemljišnoknjižnih (ZK) izvadaka za 29 posto, broj zaprimljenih predmeta za 22 posto, riješenih za 19 posto te neriješenih redovnih predmeta za 16 posto, pokazuje Izvješće o radu zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova u Republike Hrvatske u drugom tromjesečju.

Prema analizi Ministarstva pravosuđa i uprave, riječ je o ukupno 171.362 izdanih zemljišnoknjižnih izvadaka, uz 101.244 zaprimljenih i 109.671 riješenih predmeta, pri čemu je prosječno vrijeme rješavanja redovnih zk predmeta iznosilo 27 dana. U odnosu na redovne predmete u kojima se zahtijeva uknjižba prava vlasništva temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine i uknjižba založnog prava, vrijeme rješavanja predmeta, navode, u prosjeku je bilo 6,2 radna dana.

Nova rješenja

Ističu sedam zemljišnoknjižnih odjela kojima je za rješavanje redovnih predmeta potrebno više od 90 dana, te veliku skupinu u kojoj je 58 ZK odjela koji rade u neusporedivo bržem tempu te predmete rješavaju u roku do 10 dana. Kao neslavni rekorderi izdvajaju se ZK odjeli u Pagu, Supetru, Imotskom, Sinju i Makarskoj (u Blatu i Gospiću na dnu su navedene rang liste), koje su u drugom kvartalu imale između 139 (Imotski) i 335 (Sinj) prosječno mjesečno zaprimljenih redovnih predmeta, no prosječno vrijeme da ih riješe iznosi od 170 dana u Makarskoj do 280 dana u Pagu.

I broj neriješenih redovnih predmeta na dan 30. lipnja evidentira se kao vrlo visok: Pag ih ima 2962, Supetar 3601, Imotski 1420, Sinj 2751 te Makarska 2474. Čini se da nezadovoljavajuća dinamika rješavanja ZK predmeta ukazuje na potrebu otklanjanja velikih razlika koje su prisutne od suda do suda u zemlji u pogledu rješavanja redovnih i jednostavnih predmeta, što iziskuje nove modele kojima je cilj povećanje efikasnosti, dio čega su navodno i rješenja iz sfere organizacijske prirode.

Kako bilo, uteg dodatno predstavljaju složeni posebni postupci koji se u velikom broju navodno rješavaju po desetak godina pa to ostaje i dalje dijelom loša poruka investitorima. Međutim, u radu hrvatskih gruntovnica u uvjetima koronavirusa evidentiran je i bum prijedloga za upis u zemljišnu knjigu koji su podneseni elektroničkim putem, jer njihov rast iznosi oko 84 posto, a po ovlaštenim korisnicima promatrano riječ je povećanju od 80 posto od strane javnih bilježnika, od strane odvjetnika 153% i od strane općinskih državnih odvjetništava od 58,43%. Izvješće o radu svih zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova vezano za e-poslovanje prezentira i podatak o 35.554 e-prijedloga za online upis, od čega se oko 30,3 tisuće odnosi na one koji su predani u sustavu javnog bilježništva. Što se broja e-putem izdanih zk izvadaka tiče, njih je bilo 37.012, odnosno usporedbom podataka u odnosu na prvi kvartal ove godine kad ih je izdanih bilo 34.038, u drugom kvartalu proizlazi povećanje broja izdanih izvadaka e-putem za 8,74 posto.

U 16 godina 88% manje

U razdoblju od pokretanja reforme gruntovnice – od kolovoza 2004. pa do kraja lipnja 2020. u kojem je Svjetska banka svojim zajmovima bila usredotočena na unaprjeđenje zk sustava, ukupno je zaprimljeno 7,8 milijuna ZK predmeta, riješeno njih 8,1 milijuna te izdano 22,3 milijuna izvadaka.

U navedenom razdoblju neriješeni redovni ZK predmeti smanjili su se za 88%, odnosno, kako navode, za 317.002 zemljišnoknjižnih predmeta.