Kao dio Unicredit grupe koja je s rezultatima za 2019. izašla u petak, nerevidirana izvješća jučer je objavila i Zagrebačka banka. Time je malo uranila u odnosu na uobičajene rokove tih objava, ali početak 2020. u Zabi nije uobičajen ni mimo toga. Još intrigira naprasna ostavka donedavnog predsjednika Uprave Miljenka Živaljića, zbog čega je Zaba dan-dva (formalno) bila bez čelnog čovjeka. Mnogi su stoga i objavu rezultata iščekivali pitajući se hoće li se iz njih dati iščitati i neki odgovori.

U priopćenju kojim su popraćene lanjske brojke, uključujući i one o 295 milijuna kuna manjoj dobiti, u vodstvu banke konstatirali su da je neto rezultat od 1,56 mlrd. kn neto dobiti “pod utjecajem povećanih troškova rezerviranja za sudske sporove”. Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke u odnosu na 2018. povećani su za trećinu ili 191 milijun kuna, na 761 milijun. To znači da su u zadnjem kvartalu podebljane za oko 300 milijuna.

Na što se konkretno odnose rezerviranja za sudske sporove i koji su iznosi posrijedi, i dalje je prostor nagađanja. Već neko vrijeme s tim u vezi se spekulira o tome da su izravnim nadzorom HNB-a utvrđeni veoma ozbiljni prekršaji i propusti koji se ponajprije adresiraju na procedure vezane uz pranje novca.

Jednako tako, neslužbeno se govori o (za dosadašnju praksu) neuobičajeno velikoj kazni koja će snaći banku, a koja se mjeri desecima milijuna. Preciznijih i pouzdanijih informacija zasad nema, ali potresi u upravljačkom vrhu, od nešto ranije rošade donedavno drugog čovjeka banke Claudija Cesarija (koji je navodno “nagrađen” odlaskom u Rumunjsku) do nekih smjena u manje eksponiranom drugom ešalonu, govore u prilog ozbiljnom kiksu.

U tom smislu lanjski rezultat je zapravo solidan, s tim da nije posve jasno u kojoj su mjeri u nj “ugrađeni” spomenuti problemi. Već u prvih devet mjeseci 2019. dobit je u odnosu na godinu prije bila 165 milijuna kuna manja, a uz 300-injak milijuna kuna novih rezervacija u zadnjem kvartalu, pad dobiti 2019. produbljen je za 135 milijuna, na konačnih 1,56 milijardi.

Ostaje primijetiti da je operativna dobit na kraju rujna bila dvije milijarde kuna ili 200 milijuna više nego godinu prije, a 2,6 mlrd. kn na kraju godine je ipak 91 milijun slabiji operativni rezultat nego 2018.

Da se istodobno u Zabi u novije vrijeme pojačano crpe razni izvori ušteda, govori i pad administrativnih troškova i smanjenje omjera troškova i prihoda na 38,5 posto. Tome je pridonijelo i smanjenje broja zaposlenih: samo od kraja rujna do kraja godine za 79, sa 3917 na 3838.