Prosječna kamata na novoplasirane kredite privatnom sektoru u prvih je devet mjeseci ove godine u usporedbi s prosjekom prethodne godine bila niža za više od 70 baznih bodova (b.b.), a usporedo s time pale su i kamate na oročene depozite, za više od 50 b.b., objavili su u ponedjeljak iz Privredne banke Zagreb (PBZ).

Prosječna je kamata na novoplasirane kunske kredite privatnom sektoru, bez revolvinga, za prvih devet mjeseci iznosila 7,37 posto, odnosno prema prosječnoj kamati iz prošle godine bila je za 73 b.b. niža, dok je kamata na kredite s valutnom klauzulom snižena za 76 b.b, na prosječnih 5,28 posto.

Jedan b.b. je stoti dio jednog postotnog boda.

Kamata na oročene depozite u istom je razdoblju pala za 52 b.b. na 1,28 posto za kunske, odnosno za 63 b.b. na prosječnih 0,9 posto na devizne depozite, navodi se u PBZ Tjednim analizama.

 Pritom je prosječna kamata na nove kredite kućanstvima u prvih devet mjeseci ove godine snižena za 78 b.b., na 8,33 posto kod kredita u kunama te za 83 b.b., na 5,8 posto, kod kredita s valutnom klauzulom.

Kunski krediti građanima za ostale namjene bilježe smanjenje kamate od 35 b.b. (na 8,19 posto), a kunski kartični i prekoračenja od 62, odnosno 70 b.b. (8,16 i 9,51 posto). Kamata na kredite za ostale namjene građanima u kunama vezanim uz stranu valutu zabilježila je nešto strmiji pad, od 72 b.b. na 6,88 posto. Kunskim je stambenim kreditima u prosjeku snižena kamata za 37 b.b. na 4,8 posto, s trendom daljnjeg pada, dok je kamata na stambene kredite s klauzulom pala za tek 6 b.b. na 5,01 posto, jer je prosječna kamata u razdoblju od studenoga prošle do travnja ove godine porasla uslijed konverzije. Naime, kamata na kredite konvertirane u euro bila je viša od one u francima koja je bila zakonski određena, a konverzija je u statistici središnje banke prikazana kao novi posao, ističu analitičari PBZ-a.

Pad kamata na novoplasirane kredite nefinancijskim društvima bio je nešto blaži nego kod kućanstava i iznosio 53 b.b. kod kunskih i 66 b.b. kod kredita vezanih uz stranu valutu, na prosječnih 4,63 i 4,91 posto.

Iz PBZ-a pritom ističu da je dobra vijest da su, gledano po visini plasmana, kamate na korporativno zaduživanje zabilježile pad u svim razredima "ukazujući na činjenicu da su banke ublažile kriterije kreditiranja kako velikih, tako i srednjih i malih poduzeća te da je porast potražnje prisutan u svim segmentima".

Padaju i kamate na depozite 

Kamate na oročene depozite pratile su trend kamata na kredite pa je tako u usporedbi s prosjekom prošle godine prosječna kamata na oročene depozite kućanstava u eurima u prvih devet mjeseci smanjena za 66 b.b. na kratkoročna te za 78 b.b. na dugoročna oročenja. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne oročene depozite u eurima za devet mjeseci tako iznosi 0,84 posto, a za dugoročne 1,45 posto.

Kod kunskih oročenih depozita kamata je pala i kod kratkoročnih i dugoročnih depozita za 63 b.b. na 1,50 i 2,28 posto.

Snižene su i kamate na oročenja nefinancijskih društava pa se tako kamata na kratkoročne oročene depozite u kunama spustila za 41 b.b. na 0,79 posto, a na kratkoročne oročene depozite u eurima za 59 b.b. na 0,21 posto.