Prošlotjedno povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske kojim se agencija Moody’s pridružila drugim dvjema globalno vodećim bonitetnim agencijama bilo je više-manje očekivano. S obzirom na iznadprosječne stope gospodarskog rasta, stanje javnih financija i (silaznu) putanju javnog duga Standard & Poor’s i Fitch već nešto ranije su RH promaknule u “A” rang (razina A3).

U Vladi su to iskoristili da se pohvale kako je Moody’s svoju ocjenu podigao za dva razreda, što se ne događa baš često. Uz ostalo, ta je agencija iznijela i očekivanje da će se ova godina zaključiti s javnim dugom na razini 57 posto BDP-a, što je nešto niže od trenutne službene procjene Vlade.

U međuvremenu je, naime, Državni zavod za statistiku revidirao podatke o BDP-u. Stoga se očekuje da će uz predstavljanje prijedloga državnog proračuna za 2025. na ovotjednoj sjednici Vlada revidirati svoje makroekonomske projekcije, uključujući i razinu javnog duga. Udio duga u BDP-u bit će niži od aktualne procjene za ovu godinu (ona je sad na 58,9%), a dogodine bi trebalo pasti na 56 posto.

Neslužbeno, u ekonomskim projekcijama na kojima se temelje proračunski planovi za 2025. predviđa se i nešto veća stopa rasta BDP-a od donedavno prognozirane. Nakon očekivanih 3,6 posto za ovu godinu (nasuprot 0,9% prosjeka EU), stopa rasta i iduće bi godine trebala premašivati tri posto – u Vladi je vide na 3,2 posto. Deficit proračuna opće države, pak, za 2024. je projiciran na 2,6 posto BDP-a (ali sa solidnim izgledima da na kraju ispadne i nešto niži), a dogodine bi trebao pasti na 2,3 posto.

U paketu s državnim proračunom za 2025. Vlada bi trebala predstaviti i srednjoročni fiskalno-strukturni plan za četverogodišnje razdoblje, što je dio novog okvira gospodarskog upravljanja na razini EU. Isto tako, na dnevnom redu je i nacrt proračunskog plana za predstojeću godinu koji su članice eurozone obvezne uputiti na očitovanje Europskoj komisiji. Taj korak inače je predviđen za listopad ali je zbog DZS-ove revizije višegodišnje serije podataka o BDP-u s Komisijom usuglašen nešto kasniji rok.

Sustizanje standarda EU

S obzirom na očekivani gospodarski rast i planske veličine vezane uz deficit i dug, u Vladi računaju da iz Bruxellesa ovaj put ne bi trebalo biti dodatnih propitivanja vezanih uz rast proračunskih rashoda kakvih je bilo lani, uoči superizborne 2024. Podpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac vezano uz proračun za 2025. poručio je da će Vlada “svakako zadržati kontinuitet stabilne fiskalne politike i pozicije javnih financija”. Izgledno je da će rashodi opet nemalo rasti, a u vezi s tim ministar je ovih dana apostrofirao da će se “povećavati određene naknade, o čemu je već bilo riječi prije svega vezano uz sektor demografije”. No, dužna pažnja posvetit će se, kaže, i ulaganjima u infrastrukturu.

“Osim brige o stabilnosti javnih financija, kontinuirano se mora voditi računa i o potrebama građana, gospodarstva, države i državne infrastrukture u cjelini”, poručio je. Sve to važno je i u kontekstu sustizanja prosječnog standarda građana EU. “Kada bi prosjek EU i eurozone nastavio rasti 1 posto, a Republika Hrvatska primjerice 3,6 posto, trebalo bi nam oko 11 godina da dosegnemo taj prosjek u potpunosti, tj. na 100 posto prosjeka bili bi 2035. godine”, podcrtao je Primorac u obraćanju povodom povećanja državnog rejtinga.

Bez pomaka tržišnih prinosa

Tržišta obično revizije rejtinga anticipiraju prije njihovih objava pa se početkom ovog tjedna nisu dogodili praktično nikakvi pomaci na tržišnim prinosima zbog Moody’sova povećanja rejtinga. Primjerice, na 10-godišnji hrvatski državni dug zadržali su se početkom ovog tjedna na oko 3,26 posto.

Akteri financijskih tržišta reći će kako je to očekivano, jer su se premije rizika u odnosu na referentne prinose na njemačke obveznice iste ročnosti već ranije smanjile. Tzv. spread u odnosu na njih već neko vrijeme je ispod jedan posto; trenutno je na 0,8-0,9 postotnih bodova.

Inače, za Sloveniju i Portugal, dvije članice EU koje po Moody’su otprije imaju A3 razinu rejtinga, prinosi na dug ročnosti 10 godina trenutno su nešto niži (3,07 i 2,85%) nego na hrvatski. Neznatno niže prinose trenutačno bilježi i Grčka (3,21%) koja ima slabiju ocjenu od Hrvatske. Nasuprot tome, kod Češke i Slovačke su unatoč višem stupnju rejtinga traženi prinosi u odnosu na Hrvatsku viši (3,95 i 3,29%).

Kako bilo, ulazak u spektar “A” rejtinga je dobra vijest. Među ostalim, i zato što dio međunarodnih investitora internim pravilma predviđa ulaganja upravo (samo) u papire “A” rejtinga.

Novi trezorci, ne i obveznica

Vezano uz financiranje države trenutno su na domaćem terenu aktualni trezorski zapisi. Uz ponudu novih, ciljanog iznosa od 1,2 milijarde eura (neznatno više od iznosa koji dolazi na naplatu) Primorac je rekao kako planirana veličina odražava u prvom redu želju da se zadrži ulagačka baza u segmentu građana, a u manjoj mjeri potrebe financiranja..

Na tom tragu su i informacije da Ministarstvo financija neće refinancirati domaće državne obveznice koje potkraj mjeseca stižu na naplatu već ih planira iskupiti. Radi se o 465 milijuna eura (3,5 mlrd. kuna) vrijednim obveznicama izdanim u eri povijesno niskih kamata (2019.), uz kuponsku kamatu od 0,25 posto.

Kad je riječ o novom trezorcu, do podneva u ponedjeljak oko 7200 građana upisalo je ukupno oko 250 milijuna eura, a većim dijelom dosadašnji se upis odnosi na građane (blizu 5000 njih) koji su se umjesto isplate dospijevajućih zapisa odlučili za renivestiranje.